PRIZMA DRUŠTVA

Principi socijalnog utjecaja – autoritet

Autor: Tomislav Pavlović

Prisjetimo se nekog rata. Bilo kojeg. Bilo kojeg, jer su svi više-manje isti. Svaki obilježavaju brojne žrtve, smrti i mučenja, kako vojnika, tako i civila. I nakon svakog od njih, u narodu ostaje osjećaj jada i gnjeva prema neprijatelju: kakvi su to ljudi kad su nam mogli učiniti takvo što? Kakvi monstrumi provode takve  zapovijedi?

Milgramov eksperiment je pokazao kako ljudi lako zaboravljaju na etičke, moralne i nadasve empatične norme, te lako od ljudi postaju "mučitelji" sa sociopatskim elementima.

Milgramov eksperiment je pokazao kako ljudi lako zaboravljaju na etičke, moralne i nadasve empatične norme, te lako od ljudi postaju “mučitelji” sa sociopatskim elementima.

Iako se na prvi pogled čini nevjerojatnim, odgovor na ovo pitanje prema Robertu Cialdiniju i znanstvenicima na koje se poziva glasi: normalni, mentalno zdravi ljudi poput bilo koga od nas, u situaciji kada odluke donose pod pritiskom autoriteta. Iako zvuči kao loš pokušaj opravdanja zločina, načelo autoriteta brojnim je istraživanjima potvrđeno kao moćan motivator našeg ponašanja. Primjerice, Milgram je svojim eksperimentima 60-ih godina prošlog stoljeća pokazao koliko smo zapravo poslušni autoritetima te koliko smo zbog prisutnosti istih sposobni nanijeti štete drugima. Tako se pokazalo da bi 2/3 ljudi, muškaraca ili žena, zadalo smrtonosni elektrošok jačine 450 V svom partneru u istraživanju ako bi istraživač to tražio, iako su mogli odustati i prekinuti istraživanje na molbu, zapomaganje ili bolne vriskove svojih partnera, što se ponavljalo i u situacijama kada su sudionici bili obaviješteni da je njihov partner srčani bolesnik i da bi mu elektrošokovi mogli ozbiljno naštetiti. Budući da je i kasnijim, pa čak i suvremenim istraživanjima pokazano da navedeni postotak nije bitno smanjen, zaključak je sasvim jasan: prisutnost autoriteta ima velik utjecaj na naše ponašanje.

Malo tko bi se usudio pogurati ovakav automobil na raskrižju. Je li za to kriv osjećaj autoriteta?

Malo tko bi se usudio pogurati ovakav automobil na raskrižju. Je li za to kriv osjećaj autoriteta?

No, ono što je možda najzanimljivije jest da imamo tendenciju podcjenjivati veličinu spomenutog utjecaja, posebice muškarci. Jedno od istraživanja utjecaja autoriteta provedeno je na cesti – nakon što se na semaforu upalilo zeleno, prvi automobil u koloni, istraživačev, nije krenuo. Pritom su postojala dva uvjeta: u jednom je istraživač vozio luksuzni automobil, a u drugom prosječno dobar automobil. Razlika u reakcijama ostalih sudionika s obzirom na automobil koji je vozio bile su drastične. Dok je vozio prosječno dobar automobil, gotovo svi auti u koloni trubili su „lošem vozaču“,  a neki od njih blago su ga pogurnuli manjim zaletavanjem u stražnji branik. A kako su reagirali na luksuzni automobil? Zaletavanja u branik nije bilo, a većina vozača mirno je čekala da pokrene, bez oglašavanja sirena. Kad su kasnije pitali studente da predvide rezultate i svoje postupke u takvim situacijama, pokazalo se da su dobro procijenili ponašanje prema prosječnom, ali podcijenili količinu tolerancije prema luksuznom automobilu. Slično se pokazalo i u procjenama reakcija u Milgramovim studijama, iz čega proizlazi jasan zaključak: iako nas autoritet može pretvoriti u prave zvijeri, dok se ne nađemo u takvoj situaciji, ne možemo procijeniti kako bismo postupili!

Koristi li se taj princip na našu potencijalnu štetu u još nekim situacijama? Vjerojatno da, ali toga također nismo svjesni jer nas od malih nogu uče biti poslušnima autoritetu. Takvo je ponašanje u većini situacija logično – obično je potrebno mnogo truda, znanja i iskustva da se postane autoritetom, stoga je sasvim razumno prilikom donošenja odluka konzultirati se s nekim za koga pretpostavljamo da je upoznatiji sa situacijom i opcijama od nas. Međutim, ponekad se naša procjena ne podudara sa stvarnošću, odnosno zamijenimo prave znakove autoriteta lažnima. Tako nas najčešće mogu zavarati titule, odjeća ili različita imovina, poput ranije spomenutih automobila. Naposljetku, koliko samo reklama možemo nabrojiti u kojima su „znanstvenici“ nešto utvrdili, u kojima se glumci prešetavaju u bijelim kutama ili imaju mnogo lažnih titula ispred svog, također lažnog, imena?

Medicinski autoriteti i te kako utječu na naše zdravlje i kvalitetu života.

Medicinski autoriteti i te kako utječu na naše zdravlje i kvalitetu života.

Slijepo slušanje autoriteta posebice je opasno u medicini, gdje medicinske sestre i tehničari uglavnom ne preispituju odluke liječnika, nego im se pokoravaju. Stoga nije začuđujuće da se u bolničkom liječenju u prosjeku dogodi jedna nesmotrena, lakša ili teža, pogreška dnevno! Istraživanjem je provjeravana i pokornost ostalog medicinskog osoblja liječnicima, pri čemu je bilo organizirano da medicinska sestra telefonskim pozivom od pacijentovog liječnika dobije uputu dati pacijentu određenu dozu lijeka. Međutim, postojalo je više problema s tim zahtjevom: pozivatelj se lažno predstavio kao liječnik, bolnica nije dozvoljavala takve upute, lijek koji je trebalo dati pacijentu nije bio na popisu za to predviđenih lijekova, dok je njegova doza bila dvostruko veća od najveće moguće. Naravno, prije davanja lijeka sestre su obaviještene da se radi o istraživanju te nitko nije ozlijeđen, no gotovo je šokantna brojka da je njih 95% slijepo poslušalo lažnog liječnika te bilo spremno pacijentu dati njegov lijek!

Iako se smatramo nezavisnima i slobodnima, već i sama titula autoriteta ili njegov simbol dovoljna je da nam uzme slobodu i pomuti planove. Stoga je dobro zapitati se je li taj autoritet koji nam se nameće doista ekspert u području koje nas interesira te može li imati kakve koristi od toga da nas uvjeri. Iako se čine banalnima, navedena pitanja mogu uvelike povećati vjerojatnost raspoznavanja pravog od nezasluženog autoriteta, što za posljedicu može imati financijski boljitak, ali i spas nečijeg života. Ipak, nismo ovčice da slijepo pratimo „pastire“. Čak i oni ponekad, namjerno ili slučajno, griješe, stoga nema potrebe da ih slijepo slijedimo. Uostalom, pravi eksperti su u stalnoj potrazi za usavršavanjem, prema tome pokoje potpitanje ili ukazivanje na alternativne solucije neće ih naljutiti, nego uvjeriti da imamo interes za temu i pažljivo pratimo što se događa. A to, samo po sebi, ne može biti procijenjeno kao zlonamjerno ili loše, jer od koga ćemo učiti ako ne od onih koji su od nas bolji?

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvor: Cialdini, R. B. (2014). Influence: Science and practice. Harlow: Pearson Education Limited.