Autor: Tomislav Pavlović

Osim ugode koju izaziva, glazba u novije vrijeme privlači sve veći broj znanstvenika koji ju pokušavaju usmjeriti na njezine učinke na ljudski razvoj, kako u djetinjstvu, tako i u kasnoj odrasloj dobi, tijekom procesa starenja. Poznato je da glazba smanjuje stres, snizuje krvni tlak te ublažava anksioznost i depresiju, no može li glazba pomoći u održavanju sposobnosti ljudskog uma (kognitivnih funkcija) u starijoj dobi?

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da je odgovor na to pitanje kratak i relativno jasan – može! Poznato je da je glazba povezana s dvije regije mozga za koje je također utvrđena i važna uloga u procesima pamćenja – hipokampusu i dorzalnom medijalnom prefrontalnom korteksu. Hipokampus je struktura sljepoočnog režnja mozga povezana s dugoročnim pamćenjem, a prema novijim istraživanjima i kratkoročnim pamćenjem i prepoznavanjem melodija. S druge strane, upravo je dorzalni medijalni prefrontalni korteks regija mozga koja među posljednjima stradava tijekom demencija, što omogućuje glazbi prodiranje do sjećanja koja bi sama po sebi zbog prirode dementnih procesa bila teško dostupna. Dodatno, ta je regija povezana i s emocijama, koje mogu služiti kao spona između glazbe i sjećanja. No, koliko su evidentirane posljedice tih veza u starijoj dobi? Može li i kasna primjena glazbe polučiti povoljnim ishodima?

U jednom su istraživanju dijade osoba oboljelih od demencije (blažeg ili umjerenog stadija) i osoba koje su radile s njima podijeljene u dvije grupe, pri čemu je jedna primila standardni tretman, a druga bila podvrgnuta 10-tjednoj glazbenoj intervenciji, koja se sastojala od slušanja ili pjevanja poznatih pjesama. Rezultati su pokazali da bi u bližoj budućnosti glazba doista mogla pronaći svoje mjesto među tretmanima za ublažavanje simptoma demencija. Naime, utvrđen je blagotvoran učinak pjevanja na radno pamćenje, izvršne funkcije (planiranje, započinjanje aktivnosti, odabir ciljeva, donošenje odluka,…) i orijentaciju, posebice kod mlađih oboljelih te onih u blažem stadiju demencije, dok je slušanje svoje blagotvorne učinke pokazalo samo kod osoba s težim stadijem demencije. No, ono što je za primjenu glazbe kao terapijskog postupka možda najvažnije jest da su se blagotvorni ishodi pojavili i kod osoba s prethodnim glazbenim obrazovanjem, ali i kod onih koji su se na taj način prvi puta aktivnije susreli s glazbom. Time je dana dodatna potvrda ranijem istraživanju kojim je utvrđeno da osobe koje se bave glazbom u prosjeku imaju bolje radno pamćenje i brži neuralni prijenos informacija od osoba koje se njome ne bave, čime se općenito ukazuje na blagotvorne učinke glazbe na procese mozga.

Zbog ranije spomenutih zajedničkih struktura pamćenja, emocija i glazbe, glazba djeluje kao moćno sredstvo u dozivanju i naizgled zaboravljenih uspomena, čak i kod starijih osoba oboljelih od demencije. Dobra isprika za opuštanje uz omiljenu glazbu, zar ne?

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

http://www.naturalblaze.com/2015/12/singing-is-a-beneficial-memory-and-mood-hack-especially-in-early-dementia.html

https://www.sciencedaily.com/releases/2009/02/090223221230.htm

https://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140618100536.htm

https://www.sciencedaily.com/releases/2014/11/141118125554.htm

https://www.sciencedaily.com/releases/2009/01/090121174126.htm

http://www.livescience.com/4953-neurologist-explores-music-healing-power.html

http://www.livescience.com/40597-playing-musical-instrument-good-health.html

http://www.livescience.com/19765-music-alzheimers-patients-memory.html