Autor: Tomislav Pavlović

Svatko od nas je od različitih osoba tijekom života čuo barem nekoliko savjeta vezanih uz važnost zdrave prehrane, pri čemu se najčešće mislilo na prehranu bogatu raznolikim povrćem. Za slučaj da Vam je ponestalo argumenata kojima biste pokušali opravdati zašto i dalje, barem povremeno, jedete sla(s)nu i masnu hranu, znanost je nedavno pronašla jedan argument, i to prilično zanimljiv te povezan s evolucijom našeg mozga.

Iako su i otprije poznati navodi biologa i arheologa o važnosti prehrane bogate mesom, nova istraživanja pokazuju da sirova, veganska prehrana najvjerojatnije nikad ne bi dovela do razvoja ljudskog mozga do veličine koju je u moderno doba dosegao, pri čemu se pretpostavlja da je prehrana bogata mesom bila ključni faktor koji je još prije milijun godina usmjerio razvoj ljudske vrste u današnjem smjeru.

Bez životinjskih masnoća i proteina naši mozgovi nikada ne bi dosegli toliki volumen, a inteligencija bi nam ostala na razini majmuna.

Jedno je istraživanje problemu pristupilo proučavanjem mozga primata, pri čemu se uspostavlja prilično jednostavan obrazac: vrste s većim tijelom uglavnom imaju i veći mozak. No, ljudi imaju triput manje tijelo od gorila, ali triput kompleksniji i razvijeniji mozak. Objašnjenje takvog nesrazmjera istraživači su pronašli u prehrani: budući da ne konzumiraju meso, gorile moraju satima i satima jesti kako bi svom velikom tijelu priskrbile dovoljne količine kalorija i proteina. Prema njihovom izračunu, da bi gorila mogao opskrbiti svoje tijelo dovoljnom količinom energije koja bi omogućila razvoj mozga poput ljudskog, morao bi još barem dva sata dnevno više provoditi hraneći se. Ako se u obzir uzme da ionako 80% dana (koji oko ekvatora traje 12 sati) provedu jedući, produženje vremena konzumacije hrane čini se neizvedivim. Slično tome, praljudima bi, bez mesa i kuhane hrane, trebalo devet sati hranjenja da omoguće organizmu potrebne hranjive tvari za razvoj mozga trenutne veličine, što je također teško zamislivo u vrijeme kada nismo bili na čelu hranidbenog lanca. S druge strane, kuhanjem je moguće hranu učiniti jestivom tijekom dužeg perioda, pri čemu se i iz mesa i iz povrća oslobađa više kalorija.

Drugim je istraživanjem, koje se svodilo na proučavanje lubanje djeteta, umrlog od slabe prehrane, stare 1,5 milijun godina, ukazalo da bi ljudski razvoj bio uvelike otežan bez konzumacije jaja ili mesa, posebice zbog optimalne kombinacije kalorija, proteina, masti i vitamina B12, dostupnog jedino u životinjskim proizvodima. Dodatnu podršku važnosti mesa za razvoj mozga daje pojava da mesojedne životinjske vrste, vodene ili kopnene, imaju veće mozgove od biljojednih.

No, ne treba zanemariti ni važnost kuhanja. Naime, pretpostavlja se da je naš predak Homo erectus prije oko 1,9 milijuna godina bio prva vrsta na zemlji koja je termički obrađivala hranu. Do takvog su zaključka došli proučavanjem promjene u veličini zuba: zubi Homo erectusa prvi su bili prilagođeni konzumaciji kuhane hrane. Budući da je takvu hranu lakše žvakati, sitniji komadi dolaze do želuca koji ih onda lakše razlaže, što u konačnici dovodi do više energije, ali i više vremena za druge aktivnosti. Veći pad u vremenu provedenom u žvakanju zabilježen je već kod Homo habilisa, prije više od 2 milijuna godina, no kod navedenih nalaza postoji i jedan problem: prema trenutnim spoznajama, ljudi su ovladali vatrom tek prije milijun godina, stoga nije izvjesno na koji način su spomenute vrste svoju hranu obrađivale. Budući da prvi alati za obradu mesa datiraju 3,4 – 2,6 milijuna godina prije našeg vremena, očito je da je barem neka vrsta obrade hrane u to vrijeme postojala.

Premda je danas moguće preživljavanje uz veganski način prehrane, različita istraživanja se slažu oko toga da naš predak uz takav režim prehrane ne bi uspio pokrenuti razvoj mozga, a time i društva i danas poznatih i razvijenih kultura. Možda to danas, po nekima, i nije najzdraviji način prehrane, no našem pretku „u čast“, povremeni „manje zdravi“ obrok nam neće naštetiti.

Komentar Matrix Worlda:

Prehrana bogata prijeko potrebnim mastima, vitaminima i odgovarajućim proteinima se naziva keto prehrana, njeni učinci na ljudski organizam su nevjerojatni. O stvarnim učincima prehrane bez životinjskih masnoća i proteina možete saznati ovdje, ovdje, ovdje i ovdje. S druge strane, ketogena prehrana omogućava zdravlje kardiovaskularnog sustava, mozga, mišića, kože, mekih unutarnjih organa, no također sprječava raspad telomera, sprječava mutacije na genima, pojačava i ozdravljuje stanične stjenke i mitohondrije, a u zadnje vrijeme se otkrilo kako pomaže u liječenju različitih vrsta karcinoma i Parkinsonove bolesti. Želite li više saznati o zdravim mastima i pravilnoj prehrani preporučili bi Vam gledanje odličnog Sott-ovog videa s našim podnaslovima.

Želite li dodatne informacije, molimo Vas pročitajte i sljedeće tekstove:

Kako pravilno prijeći na ketogenu prehranu?

Ketogenom dijetom protiv tumora na mozgu

Može li ketogena prehrana izlječiti rak?

Ketogena prehrana je promjenila život s epilepsijom djevojčice Kailey

Riješite svoje zdravstvene probleme ketogenom ishranom

Zemlja u opasnosti – nakon iskorjenjivanja svega, jesmo li mi na redu?

Jeste li se i danas drogirali “zdravom” hranom?

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

https://www.washingtonpost.com/national/health-science/sorry-vegans-eating-meat-and-cooking-food-is-how-humans-got-their-big-brains/2012/11/26/3d4d36de-326d-11e2-bb9b-288a310849ee_story.html

http://www.livescience.com/15688-man-cooking-homo-erectus.html

http://www.livescience.com/24875-meat-human-brain.html

http://www.livescience.com/23671-eating-meat-made-us-human.html