U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH

Kako grudnjaci utječu na žensko zdravlje

Autor: Anamarija Vukojević

Jedna od naših najčešćih tema o kojima pišemo ponerizacija je društva jer je to pojam koji se danas može vidjeti u svakom segmentu nečijeg života, a ponajviše u životu žena. Zapravo, jednom kad shvatite koliko je društvo ponerizirano, cijeli pogled na svijet i probleme s kojima se svakodnevno susrećete olakšat će vam njihovo rješavanje i donošenje odluka, barem onih na koje Vi sami možete utjecati. Seksualizacija i viđenje žene kao seksualnog objekta nametnuta nam je od samog rođenja, nametanjem suknjica, haljinica, ružičastih boja pa sve do trenutka kad se šminka, grudnjak i štikle podrazumijevaju. To je toliko duboko ukorijenjeno i u žensku psihu da se i same djevojke i žene već nekoliko stoljeća same podvrgavaju teškim mukama kako bi što više pokazale svoju ženstvenost.

No, budimo iskreni, seksualizacija ženskog tijela unosan je posao, prvenstveno jer se u tom biznisu zarađuje ogromna lova, a s druge strane emancipacija žena je donijela ženama više prava, no vrijednost im je ostala ista, čak je marketinškom propagandom postala niža. Slika polugolog muškarca na ulicama, kafićima i restoranima sasvim je normalna stvar, no zašto to isto pravo nemaju i žene? Zašto ženske grudi nemaju ista prava kao i muške grudi?

Grudnjak kroz povijest

Grčki ‘apodesmos’

U starom su se Rimu žene koje su imale ‘bogato poprsje’ smatrale neelegantnima, pa su u trećem stoljeću djevojke omotavale zavoje oko grudi. Ovi bendovi nazivali su se aspodesmos ili mastodenton kojemu je svrha bila poravnanje grudi.

Tijekom povijesti žene su koristile raznu odjeću kako bi pokrile, uzdržavale ili podizale svoje grudi. Bra ili bikini nalik haljini prikazani su na nekim sportašicama u 14. stoljeću prije Krista za vrijeme Minojske civilizacije.

Od 16. stoljeća nadalje, kod bogatijih žena u zapadnom svijetu dominirao je steznik, koji je gurao grudi prema gore. U drugom dijelu 19. stoljeća, dizajneri su počeli eksperimentirati s raznim alternativama steznika, pokušavajući stvoriti korzet u više dijelova.

Evolucija grudnjaka iz korzeta bila je potaknuta zabrinutošću zdravstvenih stručnjaka u svezi okrutnih ograničavajućih učinaka steznika, a zatim i reformom feministkinja, koje su smatrale da će veće sudjelovanje žena u društvu zahtijevati oslobođenje od korzeta. Ako su tada već stručnjaci preispitivali negativne učinke korzeta na žensko tijelo, pravo je pitanje zašto se nije krenulo u oslobađanje od istih umjesto da se smišljalo i investiralo u još jedan ograničavajući dio odjeće koji ne pridonosi ničemu drugom osim ugrožavanju zdravlja istih.

Tijekom 1920-ih grudnjak izlazi iz mode i žene nose topiće koji im pomažu da se grudi spljošte kako bi se postigla željena dječačka figura “Charlestone cure”. 1930. prvi se put riječ “brassiere” skraćuje u “bra”.

Suvremeni grudnjaci su se pojavili početkom 20. stoljeća, iako je komercijalna proizvodnja velikih razmjera došla tek 1930. Nestašica metala za vrijeme Prvog svjetskog rata potaknula je kraj steznika. U vrijeme kad je rat završio, većina ‘modno osviještenih’ žena u Europi i Sjevernoj Americi nosile su grudnjake.

Kao i svaka druga odjeća, grudnjaci su se u početku šivali u malim proizvodnim tvrtkama i isporučivali trgovcima. Pojam “čašica” se ne koristi za opisivanje grudnjaka do 1916., a proizvođači su se oslanjali na rastezljive čašice za različite veličine grudi.

U listopadu 1932. godine, S. H. Camp & Company podijelila je grudnjake na slova abecede koja su određivala profil grudi. Od tada, grudnjaci su zamijenili korzete i proizvodnja i prodaja je grudnjaka je postala posao od više milijardi dolara godišnje. Tijekom vremena, naglasak na proizvodnji grudnjaka uvelike se promijenio od funkcionalnosti prema modi.

Tijekom Drugog svjetskog rata žene se vraćaju u tvornice. Nastaju grudnjaci sa šiljastim “torpedo” košaricama. 1941. jedno istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji otkriva kako svaka žena u prosjeku posjeduje 1.2 grudnjaka. 1950-ih nose se uski puloveri, a ispod njih špičasti grudnjaci.

Marilyn Monroe u filmu “Home Town Story” iz 1951. godine

Godine 1964. Louise Poirier dizajnirao je prvi push -up “Wonderbra” za kanadsku tvrtku Canadadelle.

Krajem šezdesetih hipijke su palile grudnjake, a početkom sedamdesetih u modu se vraća dječačka figura i tako nastaju sportski grudnjaci.

Devedesetih godina Jean Paul Gaultier i Madonna oduševljavaju svijet korzetima sa špičastim grudnjacima u obliku korneta.

Daily Mail je 2009. godine otkrio kako prosječna žena u svom životu potroši 4 000 dolara samo na grudnjake.

U tekstu “Grudnjaci su nepotrebni” pisali smo o profesoru Jean-Denis Rouillonu koji je proveo 15 godina istražujući anatomiju 330 žena da bi zaključio da su grudnjaci “lažna nužnost”.

“Godinama se žene uči da nošenje grudnjaka utječe pozitivno na izgled i zdravlje, no novo francusko istraživanje tvrdi upravo suprotno – grudi nemaju nikakvu korist od grudnjaka i ženama je zapravo bolje bez njih. Mnoge žene bi se složile s ovom tvrdnjom, budući da nošenje ovog “oklopa” ponekad predstavlja teret. Naravno, on može ulijevati ženama dodatnu sigurnost te poticati ženstvenost, no medicinski, fiziološki i anatomski – grudi ne dobivaju nikakvu korist od toga da im se sprječava prirodna gravitacija.

Istraživanje je otkrilo da su grudi bile čvršće i manje su se objesile kod žena koje nisu nosile grudnjak te također nisu ništa češće patile od bolova u leđima od žena koje su nosile grudnjak. Osim toga, mjerenjem je ustanovljena i razlika u visini položaja grudi od 7 mm u prilog ženama koje nisu nosile grudnjak.”

Iako su ovo istraživanje mnoga druga istraživanja pokušala opovrgnuti, treba se zapitati kakvu je korist Jean-Denis Rouillon mogao izvući tvrdeći da ženama grudnjak nije potreban, za razliku od ovih drugih koji su vrlo lako mogli biti potplaćeni od različitih magnata koji se bave proizvodnjom i prodajom grudnjaka.

Rak dojke i grudnjak

Veza između nošenja grudnjaka i bolne i uznemiravajuće nemaligne fibrocistične bolesti dojke kao i rak malignih dojki jedva se spominje u znanstvenim istraživanjima sve dok istraživači Sydney Ross Singer i Soma Grismaijer nisu objavili svoja istraživanja u knjizi “Dressed to Kill” 1995. godine.

U svom ispitivanju ispitivali su 5.000 žena i otkrili da žene koje nose grudnjak 12 sati ili više uvelike povećavaju rizik od raka dojke za razliku od žena koje nose grudnjak manje sati.

Njihova je teorija da grudnjaci mogu vezati i stisnuti limfnu cirkulaciju. Time se sprječava prirodno ispiranje nakupljenog otpada i toksina koji uzrokuju rak. To daje plodno tlo za razne probleme (benigne kvržice, ciste i bolovi), uključujući i rak.

Drugi je mogući mehanizam da grudnjaci sprječavaju prirodno kretanje grudi, a time i ugrožavaju cirkulaciju. Ljudi doživljavaju nešto slično kada im noge nabubre od dugog stajanja ili spavanja na nezgodnim mjestima kao što su dugi avionski letovi (nedostatak kretanja, a pritisak na nogama). Usput, suprotno zajedničkom mitu, zbog nenošenja grudnjaka grudi vam se neće objesiti. U stvari, neke žene zapravo smatraju da će se manje objesiti što je vjerojatno zbog ligamenata i mišića grudi koji će poboljšati tonus i snagu jer napokon mogu obaviti svoj posao podupiranja grudi. Medicinska istraživanja daju uvjerljivost ovoj teoriji jer su istraživanja pokazala da ligamenti ovise o težini ležišta i pokreta za održavanje odgovarajuće strukture i funkcije.

Njihova su otkrića objedinjena u ovim zaključcima:

  • Žene koje su nosile grudnjake 24 sata dnevno imale su 3:4 šansi za razvoj raka dojke
  • Žene koje su nosile grudnjake više od 12 sata na dan, ali ne u krevet, imale su 1:7 šansi za razvoj raka dojke
  • Žene koje su nosile grudnjake manje od 12 sati na dan imale su 1:52
  • Žene koje su nosile grudnjake rijetko ili nikada imale su 1:168 šanse za dobivanje raka dojke.

Dr. Gregory Heigh iz Floride otkrio je da je preko 90% žena s fibrocističnom bolesti dojke nalaze poboljšanje kad prestanu nositi grudnjake.

U Hrvatskoj godišnje od raka dojke oboljeva oko 2500 osoba, a umire ih blizu 900.

Na kraju, izbor nošenja ili nenošenja grudnjaka ovisi o svakoj ženi. No, uzmite li u obzir da živimo u zapadnoj ‘civilizaciji’ i da je gotovo nemoguće potpuno oslobođenje od tereta grudnjaka zapitajte se nekoliko pitanja:

Kako se osjećate dok nosite grudnjak, a kako kad ga skinete?

Nosite li grudnjak čak i kad se vratite s posla ili, čak, i kad spavate?

Nosite li grudnjak prave veličine?

Nosite li grudnjak manje veličine kako bi Vam grudi izgledale veće?

Nosite li grudnjak zbog sebe ili zbog drugih?

Nosite li grudnjak sa žicom ili bez?

Grudnjak sa žicom

Grudnjak sa žicom

U svom članku 1975. godine, Kineske lekcije za moderne kiropraktičare, Dr. George Goodheart – poznat kao “otac za primijenjenu kineziologiju” – objasnio je ono što on naziva “Antena učinak”. U biti, on je otkrio da se vezivanjem male metalne loptice na akupunkturnu točku može postići dugoročna stimulacija na to mjesto. Međutim, baš kao što mala metalna kuglica ima stimulirajući učinak na određeni energetski kanal ili točku tako i svaki metal stalno ima isti stimulirajući učinak.

Kao što je opisano od strane John D. Andre, DC-u N.D., ispod grudi su dvije važne neuro-limfne refleksne točke. Onaj ispod desne dojke odgovara vašoj jetri i žučnom mjehuru. Onaj ispod lijeve dojke odgovara želucu.

Ako žena drži metalne držače na vrhu tih refleksnih točaka, s vremenom, to će poremetiti funkcioniranje povezanih krugova: jetra, žučni mjehur i želudac.

Osim toga, metalna žica također može djelovati kao antena te privlačiti elektromagnetska polja, što također može povećati rizik od raka dojke.

Iako istraživanjem o ovoj temi čak i na našim, hrvatskim, stranicama možete naći oprečne informacije koje potkrepljuju suprotna istraživanja, pitanja kome i kako idu u prilog istraživanja koja opovrgavaju istraživanja profesora Jean-Denis Rouillona i istraživanja objavljenja u knjizi “Dressed to Kill” mogu biti vrlo lako objašnjena pojmom ponerizacije. Zarada vrijedna milijarde dolara, psihološki učinak kad žena ne nosi grudnjak da je zbog toga manje ženstvena ili fizički pritisak koji utječe na zdravlje svake žene koji ponekad dovede čak i do raka dojki najvjerojatniji je odgovor na ova pitanja. Zašto bi kreativna, inovativna i maštovita priroda žene ikada bila oslobođena i puštena da uređuje svoj život i utječe na pozitivne načine na svoju zajednicu, kad je opresija tako lako moguća samim nošenjem grudnjaka, a onda i ostalih dodataka koje su žene toliko prihvatile da je to danas sasvim normalno?

Prije negoli odlučite skinuti ili obući grudnjak pogledajte video u kojem mlade djevojke različitih nacionalnosti i rasa govore o teškoćama koji im donosi ovaj odjevni predmet. Kako bi dokazale svoje tvrdnje zamolile su svoje vršnjake da nošenje grudnjaka isprobaju i sami. Nadamo se da će vam ovo biti dovoljan argument da grudnjaku, ako ne na javnim mjestima, a onda barem kod kuće, zauvijek kažete ‘zbogom’.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

Grudnjaci su nepotrebni?

Is There Really a Connection With Bras and Breast Cancer?

The Benefits of Not Wearing a Bra

What does a bra do?

Ladies, Ditch the Bra

Breast Cancer Cover-Up Continues

Breast Cancer: Causes, Symptoms and Treatments

Can Wearing Your Bra Cause Cancer?

Headache and Indigestion — Is Your Bra to Blame?

Bras Make Breasts Sag, 15-Year Study Concludes

Prevention and Treatment of Fibrocystic Breast Disease

Tri jednostavna pravila za dominaciju nad svjetskom populacijom