PRIZMA DRUŠTVA

Imate li problema s učenjem i shvaćanjem novih informacija, je li za to kriva produktivna konfuzija?

Autor: Anamarija Vukojević

Od mlade osobe se očekuje da lako uči nove stvari. Kao netko tko je tek započeo svoj život, smatra se da bi trebao biti gladan znanja. No čim završe školovanje mnogi ljudi smatraju da više ne trebaju učiti. Čak i kad želimo naučiti nešto novo, javlja se konfuzija – zbrka, nered, nejasnost, pobrkanost, nerazlikovanje, pometnja i zbunjenost. Ne postoji bolji način rasta i razvoja od novih informacija koje nam mogu pomoći u našim životima. Kako se riješiti konfuzije koja vrlo lako prerasta u odustajanje i dosadu saznajte u tekstu koji slijedi.

Konfuzija je tipično iskustvo s kojim se suočavamo kad dolazimo u doticaj s novim informacijama. Ovo se, pogotovo, događa kad pronađemo informacije koje smatramo kompleksnim a također i s informacijama koje su potpuna novost za nas.

Danas, možda više nego ikada, svatko od nas se lako može naći u ovoj zamci. Svijet Interneta nam pruža pregršt informacija i malo je onih koji neće zapasti u zamku konfuzije a zatim i odustajanja zbog količine i načina na koji su plasirane informacije.

Danas, možda više nego ikada, svatko od nas se lako može naći u ovoj zamci. Svijet Interneta nam pruža pregršt informacija i malo je onih koji neće zapasti u zamku konfuzije a zatim i odustajanja usvajanja zbog količine i načina na koji su plasirane informacije.

Kad se ovo dogodi može biti izuzetno teško uskladiti nove informacije s onim što već znamo. Naravno, puno je lakše zadržati se u okviru onoga što znamo, jer nam to pruža lažnu sigurnost nego se otvoriti prema novim razmišljanjima i uvjerenjima.

Na primjer, mogli bismo naći matematičke probleme zbunjujućima, jer ne znamo što matematički simboli znače, ili imamo poteškoće s izračunima.

Zbunjenost se događa jer nas je prethodno znanje loše opremilo da bi se bavili novim informacijama. Sjetite se svojih dana u školi kad ste većinu informacija morali učiti napamet. No, u ovom krajnje poneriziranom društvu upravo je to način kako bi nas zbunili u onome što je, možda, najvažnije za svakoga od nas – razumijevanje analitičkog razmišljanja kroz vlastito dugogodišnje istraživanje.

Bez obzira događa li se konfuzija jer su stvari previše složene ili naizgled nelogične, to je uvijek povezano s nekom vrstom kognitivne slijepe ulice, kada se spremamo iskusiti poteškoće koje uključuju nove informacije u naš postojeći način poimanja svijeta.

To je razlog zašto je zbunjenost navedena kao spoznajna emocija, to jest, emocija je posebno povezana s razvojem našeg znanja i razumijevanja.

Kada ljudi pokušavaju naučiti nešto novo, zbunjenost se često doživljava kao negativna, a to je nešto što treba izbjegavati.

Malo nas je spremno na pozitivno iskustvo učenja koje je povezano sa stanjem konfuzije. Najočitiji razlog za to je da zbunjenost, kada je i dalje prisutna, može vrlo lako eskalirati u frustraciju i dosadu.

Koliko često ste zapali u osjećaj dosade kad ste pohađali neka predavanja? Kako uopće itko može primati bilo kakve informacije kad nam se tako vrijedne, temeljne informacije tako snažno i vješto skrivaju?

Koliko često ste zapali u osjećaj dosade kad ste pohađali neka predavanja? Kako uopće itko može primati bilo kakve informacije kad nam se tako vrijedne, temeljne informacije tako snažno i vješto skrivaju?

Konfuzija kao produktivan aspekt procesa učenja

Od saznavanja novih informacija je samo jedan mali korak odustajanja od pokušaja da napredujemo dalje.

Ali naša vlastita istraživanja i od drugih sugerira da zbunjenost, radije nego da bude negativna, zapravo može biti produktivan aspekt procesa učenja.

Osjećaj da ste zbunjeni može poslužiti kao marker da nešto ne radite kako treba.

Ključ je da se osigurate da kada dođe do zabune, da to priznate, osvijestite i ova spoznaja ne bi trebala trajati predugo.

Dakle, kako bi bili sigurni da imate korist od zbunjenosti, prvo morate prepoznati i priznati da ste zbunjeni.

Većina sudionika u našim istraživanjima nisu bili sklona priznati iskustvo konfuzije. To se otkriva tek kasnije kroz dubinske intervjue.

To ne iznenađuje, budući da postoji negativna stigma u prilog zbunjenosti. Često se neopravdano doživljava kao znak gluposti ili nedostatak inteligencije.

Npr. ako ste tek dobili posao i ne znate puno o načinu na koji se taj posao obavlja, potrebne su vam informacije. Često se ljudi u ovakvim situacijama osjećaju usamljeno, neinteligentno i neprihvaćeno. Iako bi bilo sasvim logično da te informacije dobijete po samoj logici stvari.

To možete vidjeti i na primjeru političkih govora čiji govornici uvijek koriste riječi koje ‘običan čovjek’ uopće ne razumije ili još jedna jako važna stvar, jeste li zamijetili da svi političari govore gotovo identično, suhoparno i dosadno. Možda je zato ‘uspjeh’ Zorana Šprajca toliko velik i prati ga puno ljudi, jer namjerno koristi način izražavanja koji je bliži narodu a ne standardnom načinu na koji novinari izvještavaju.

Dakle, ključni način da iskoristite zbunjenost, kada ste izloženi novim konceptima ili idejama, je prepoznati da konfuzija postoji. Budite zadovoljni s ovim, ali tražite rješenje i dalje.

Osjećaj zbrkanosti je često težak u svijetu kojemu ljudi imaju predrasude prema objašnjenjima složenih ideja koje su pojednostavljene.

Na primjer, u novim medijskim okruženjima, složene ideje i koncepti često su prikazani kao zanimljivi i zabavni. No, svi oni koji su upoznati s pojmom patokracije i ponerizacije društva itekako dobro znaju što se krije ispod takve prezentacije bilo kojeg segmenta društva.

Sve ideje su predstavljene kao da imaju smisla, no ako ideje u nama ne izazivaju ona temeljna pitanja, oni ne bi mogli biti u našoj umnoj obradi dovoljno duboko i dugo da bi moglo doći do trajnog učenja i njihova savladavanja ili shvaćanja.

Takva okolina nas može dovesti, i dovodi nas, u vlasništvo lažne razine povjerenja u naše razumijevanje složenih koncepata. Zbog toga neki ljudi stvaraju sami sebi napuhani osjećaj razumijevanja koje u svojoj biti nema nikakvu vrijednost. A emisije poput reality showova omogućavaju tim istim ljudima, bez stvarne vrijednosti, da imaju osjećaj da su superiorniji od drugih. Još gore, mediji stalno izvještavaju o njihovim izjavama pri tom ih isprdavajući i omalovažavajući iako im i sami daju medijski prostor i pozornost. Obratite pozornost u donjem video tko, što i kako izvještava o nečemu što je potpuno suludo da ima ikakvu a kamoli takvu pozornost.

To se vrlo lako može otkriti čak i ako govorimo o vrlo složenim pojavama, kao što su klimatske promjene ili cijepljenja, koje se čini da je lako razumjeti i dobro su centrirane s našim intuitivnim predodžbama (ili zabludama!).

Djelomično je to tako zašto je na Internetu vrlo lako pronaći vrlo zanimljiva i atraktivna objašnjenja fenomena koji su vrlo dobri u pojednostavljivanju kompleksnosti kako bi se ti koncepti razumljivo pojmili. To također može biti da uzimamo u obzir samo tumačenja događaja koji odgovaraju našim prethodnim koncepcijama.

Ali ako se treba realizirati prednosti konfuzije, mi počinjemo shvaćati dvije ključne lekcije.

  • Prvo, to što ste zbunjeni o složenim pojmovima i pojavama može značiti da ulažete dovoljno mentalnog  napora u pokušavanju razumijevanja istih.
  • Drugo, važno je vidjeti borbu zbunjenosti u nama kao važan dio procesa učenja. Kad nailazimo na nove, složene ideje, korisno je da ih shvaćamo kao izazov, naravno tako dugo dok ta zbrka ne traje predugo.

Borba povezana s prevladavanjem konfuzije nam pomaže pronaći bolje strategije za razumijevanje svijeta koji nas okružuje.

Dakle, sljedeći put kada se budete osjećali konfuzno kad pokušavate učiti nešto novo, uzmite u obzir da bi to moglo značiti da ste na pravom putu. A ako se nađete okruženi ljudima koji samo glume da nešto znaju i ne žele vam dati potrebne informacije, čak i ako o tome ovisi vaša učinkovitost naučite primjenjivati drugačije strategije i taktike. I za početak, pokušajte prestati živjeti u iluziji da su svi ljudi dobri, spremni pomoći i da mogu shvatiti ideju zajedništva. Neki su jednostavno ‘samo’ psihopate, vampiri, narcisi i slični koji nemaju niti će ikada imati iste vrijednosti kao i vi.

Izvori:

Productive confusion can be good for you

Confused? Don’t worry because that can be a good thing

Why Feeling Confused Will Help You Learn Better