SVEMIR KROZ TELESKOP

Stiže nam najveći ‘Supermjesec’ u stoljeću

Autor: Ljubica Šaran

U ponedjeljak 14. studenoga Mjesec će biti najbliži Zemlji u zadnjih 70 godina, stoga će izgledati 14% veći i 30% sjajniji. Sljedeći će nam put Mjesec biti gotovo ovako blizu tek 2034. godine. 

Ako ste slučajno propustili zadnji Supermjesec koji je bio u listopadu, ne sekirajte se, Supermjesec koji nam predstoji najsjajniji je i najbliži od 1948. godine.

Kako nastaje ‘Supermjesec’?

S obzirom na eliptičnu Mjesečevu orbitu, kada se naš prirodni satelit nalazi u perigeju tada je oko 48 tisuća kilometara bliži Zemlji negoli inače. Ovaj ponedjeljak Mjesec će se nalaziti tek na 356.509 kilometara od Zemlje.

Supermjesec je kovanica za koju nije zaslužna astronomija već astrologija. Nju je „skovao“ astrolog Richard Nolle davne 1979. godine:

„…. Imamo pun Mjesec koji se nalazi na vrhuncu perigeja. Ukratko, Zemlja, Mjesec i Sunce poravnali su se u jednu crtu, no svake godine imamo otprilike 4-6 Supermjeseca.“

Zbog perigeja 14. studenoga mjesečeva svjetlost će biti toliko sjajna da će oni s boljim vidom moći čitati naslovnice novina na mjesečevoj svjetlosti.

Supermjesec u studenom 2016.

Supermjesec u studenom 2016.

Osim Supermjeseca koji smo imali u listopadu, i naravno sada 14. studenoga, 2016. završava nevjerojatnim finišom od tri Supermjeseca od kojih je zadnji 14. prosinca. Tada će sjajna svjetlost Supermjeseca zasjeniti meteorsku kišu Geminida koja će biti pet do deset puta manje vidljiva negoli inače.

Značenje lunarnog perigeja i utjecaj Supermjeseca na Zemlju

S obzirom na Mjesečev gravitacijski utjecaj na Zemlju koji se najbolje može primijetiti po plimama i osekama, iako sam perigej stvara plime koje su u načelu jače od uobičajenih za 2,5 centimetara, očigledno je da ovakve pojave imaju određene učinke i na planetarnu tektoniku jer se potres u Japanu dogodio 11.03.2011. dok je superlunarni perigej bio 19.03.2011.

Naime, prateći teoriju fizičara Jamesa McCanneya koji je iznimno detaljno objasnio kako naš planetarni sustav nije “zatvoreni sustav” već da na njega utječu različiti čimbenici iz neposrednog svemirskog susjedstva, značajno je primijetiti da se na dan potresa u Japanu, koji je bio toliko snažan da je poremetio gravitaciju planete ispod samog Japana, Zemlja našla u poravnanju s Merkurom, Venerom, Saturnom i Neptunom i to u obliku slova “V” sa Saturnom u najnižoj točci konfiguracije u obliku slova “V”.

McCanney je uz gravitacijske utjecaje dodatno objasnio i takozvano pražnjenje ‘solarnog kondenzatora’ i utjecaj električnih pražnjenja, ne samo okolnih planeta, već i kometa koje su jako električno nabijene. Ako je McCanney barem dijelom u pravu glede planetarnih utjecaja na Zemlju, tada ne možemo zanemariti niti Supermjesec i njegov utjecaj na Zemlju. Teoriju električnog svemira zastupaju i mnogi drugi fizičari, a o ovoj temi možete više saznati ovdje:

Solarni izboji

Vanjski izvori energije nebeskih tijela

Električni naboj Sunca, Zemlje, te njihovi dvosloji

Elektromagnetske sile nasuprot gravitacijskih sila

Standardni svemir nasuprot električnog svemira

Električni svemir i Schumanova konstanta

ELEKTRIČNI SVEMIR: električni repovi kometa, solarni vjetrovi i planetarna poravnanja

Iz svemira snimljen misteriozni atmosferski fenomen – SPRITE – DUH!

Iz svemira detektiran „srčani ritam“ atmosfere Zemlje

GODINA SVEMIRSKIH OLUJA: Nakon Sunca, oluje su zahvatile i Saturn

Električni svemir: Komet Elenin – debata koja se nikada nije dogodila

Električni svemir: Komet Elenin – debata koja se nikada nije dogodila – drugi dio

Električni svemir i aktivne komete

Komet Elenin, poravnanja u solarnom sustavu i posjetitelji iz dubokog svemira

Viđenje nevidljivoga

Iako je naša današnja znanost iznimno materijalno orijentirana, morat ćemo spomenuti i rad prof. dr. T.C. Lethbridgea koji je istraživao EM polje ljudi i bioenergetska polja uz pomoć viska i rašlja. Naime, on je otkrio kako Mjesec uvelike utječe na kretanje i veličinu našeg EM polja, koje u stvari izgleda kao dvojni stožac spojen u najširoj bazi. Vrhovi se EM polja ljudi polako, ali sigurno pomiču u skladu kretanja Mjeseca.

Nažalost, T.C. Lethbridge je davno umro, a nitko od znanstvenika nije želio nastaviti istraživanja na ovom polju u strahu od ismijavanja i negativne reputacije.

Pitamo se što bismo zapravo saznali da se naše EM polje snimi za vrijeme Supermjeseca. Možda bismo tada zapravo otkrili zašto su pradavni ljudi bili toliko fascinirani ovim prirodnim fenomenom i zašto su se za vrijeme Supermjeseca održavali svetkovine uz vatru s ritualnim plesom i muzikom?

Želite li više saznati o predstojećem prirodnom fenomenu pogledajte sljedeći videouradak.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

Biggest ‘supermoon’ of the century to light up Earth on November 14

ScienceCasts: 2016 Ends with Three Supermoons

Supermoon: Closest Full Moon to Earth Since 1948

We’re about to see a record-breaking supermoon – the biggest in nearly 70 years