VJEROVALI ILI NE

Podzemni misteriji, dio drugi

Autor: Ljubica Šaran

Povijest je prepuna podataka o borbama za različite resurse. Neki ratovi su se vodili za vodu, neki za zlato, a neki se još uvijek danas vode za naftu i zemni plin. Iako je zemlja prepuna nevjerojatnih bogatstava, bogatuni odvajaju milijune dolara kako bi došli u posjed prekrasnog dragog ili poludragog kamena. Ovaj dio podzemnih misterija ćemo posvetiti najpoznatijim “kamenčićima” planete Zemlje. 

Pročitajte i prvi dio teksta: Podzemni misteriji

Duboko u zemljinoj kori, u posebnim uvjetima (temperatura, tlak, okolni minerali) “rastu” i stvaraju se raznorazni dragulji. Geologija poznaje četiri draga kamena i nebrojene kombinacije poludragih kamenja. Četiri draga kamena su:

  • Dijamanti
  • Safiri
  • Rubini
  • Smaragdi

Dijamanti

Ne treba puno govoriti o dijamantima i kako oni nastaju duboko u kori Zemlje ili pak uz pomoć udara asteroida, i u zadnjih 30 godina uz pomoć posebno pripremljenih “peći”. Ugljik, točnije grafit, koji se stotinama milijuna godina tlačio pod zemljinom korom, stvara kristalne obrasce koji na koncu postanu dijamanti. Unatoč “reklami” kako dijamanti traju zauvijek, to nije istina, nakon “života” pod zemljom, kada se tlak i temperatura smanje, dijamanti postanu nestabilni i počnu se pretvarati u grafit. Svaki put kada pišete s olovkom, sjetite se kako pišete s “preminulim” dijamantom, zgodno zar ne? U svakom slučaju, ciklus grafita i dijamanta je beskonačan i stalno se događa pod našim nogama. Dijamantu je potrebna visoka temperatura i tlak, da bi nastao, a nestankom tih faktora dijamanti tamne i polako se razlažu.

GRafit - sastavni dio olovke je posmrtni ostatak dijamanta i njegova "mama" kako se uzme.

Grafit – sastavni dio olovke je posmrtni ostatak dijamanta i njegova “mama” kako se uzme.

Ne tako davne 1938. De Beers je odlučio napraviti najveću marketinšku kampanju u povijesti prodaje dragog kamenja. Ova tvrtka je već početkom XX. vijeka u svojim rukama držala 90% tržišta dijamantima, no vlasnici De Beersa nisu bili sretni s količinom prodaje, pa su smislili fenomenalan trik.

Neobrađeni sitni dijamanti s nečistoćama i slabe žutkaste do žutkaste boje. Ovakvi dijamanti se uglavnom danas prodaju na tržištu za "veliki" novac iako nisu rijetki kako nam to tvrde trgovci.

Neobrađeni sitni dijamanti s nečistoćama i slabe žutkaste do žutkaste boje. Ovakvi dijamanti se uglavnom danas prodaju na tržištu za “veliki” novac iako nisu rijetki kako nam to tvrde trgovci.

Naime prvo su počeli izdavati letke i praviti reklame u svim poznatim tiskovinama o tome kako su “dijamanti rijetki”, iako dijamanti zapravo nisu rijetki, relativno su rijetki potpuno čisti kristali dijamanta velike karataže (težine), a zatim su svoju kampanju najviše fokusirali na SAD i Veliku Britaniju. Nakon što su lakovjerne ljude uvjerili u rijetkost dijamanata, napravili su umjetnu nestašicu, točnije počeli su prodavati ograničene količine i to dijamanata “s greškom” s objašnjenjem kako je do čistih dijamanata teško doći.

Relativno sitan dijamant, izbrušen u obliku brilijanta, se najčešće može vidjeti u svakodnevnom dijamantnom nakitu.

Relativno sitan dijamant, izbrušen u obliku brilijanta, se najčešće može vidjeti u svakodnevnom dijamantnom nakitu.

Onima koji su željeli obojane dijamante tvrdili su kako su isti još rjeđi, iako je poznato kako je žutih dijamanata puno više od prozirnih bezbojnih “rođaka”.

Klasifikacije "nijansi" bezbojnih dijamanata.

Klasifikacije “nijansi” bezbojnih dijamanata.

Nakon toga stvorili su kampanju u kojoj su uvjeravali muškarce kako jednu svoju plaću trebaju potrošiti na kupovinu dijamantnih zaručničkih prstenova.

Usporedno su stvarali i kampanju o poklonima ženama, majkama, sestrama, te su “objašnjavali” kako su “dijamanti ženini najbolji prijatelji” i sigurnost koja ne gubi vrijednost oscilacijama na novčanom tržištu.

Tipičan dijamantni prsten od jednog karata. Tradicija koju nam je namjestio De Beers.

Tipičan dijamantni prsten od jednog karata. Tradicija koju nam je namjestio De Beers.

Kako je kampanja “cvala” tako je De Beers povećavao cijenu dijamanata. Do kraja Drugog svjetskog rata De Beers je imao kompletnu kontrolu nad cijenom i distribucijom dijamanata, a zapadnjaci su bili uvjereni kako kupnjom istih zaista dobivaju rijetke i skupe kamenčiće. Danas je situacija ista, naime čim kupite nakit s prirodnim dijamantima, vaš nakit će izgubiti 50% vrijednosti, taj gubitak je zapravo “napuhana” vrijednost ovog dragog kamena koju nam je još tijekom 30-tih godina XX. vijeka osigurao famozni De Beers. Pa ipak, ljudi diljem svijeta dan danas obožavaju dijamante i smatraju ih statusnim simbolom.

A tek vatra u njima.

Intenzitet boje u dijamantima također određuje cijenu.

Da bi dodatno ispraznili naše džepove najveći kopači i distributeri dijamanata su stvorili norme s kojima se kvaliteta dijamanata dijeli po famoznoj  4 C’s listi:  Color, Clarity, Cut, and Carat Weight (boja, čistoća, rez – način brušenja i težina u karatu – jedan karat je 200 miligrama točnije 0,2 grama).

Različite boje dijamanata.

Različite boje dijamanata.

I na koncu tu je priča o neobičnim bojama i rijetkosti dijamanata s određenom bojom. Cijena raste i shodno tome što je dijamant veći, točnije teži.

Moshova ljestvica tvrdoće.

Moshova ljestvica tvrdoće.

Na Moshovoj ljestvici, dijamant je najtvrđi mineral s oznakom 10. Po Wikipediji:

Mohsova ljestvica je niz od deset minerala poredanih po tvrdoći koji se koristi za procjenu relativne tvrdoće drugih minerala ili tvari. Ovu ljestvicu je prvi predložio njemački mineralog Frederich Mohs (1773.–1839.) izabravši deset dostupnih minerala. Ljestvica nije pravocrtna: tvrdoća dijamanta nije deset puta veća tvrdoće od talka (dijamant je mnogo tvrđi). Mineral koji je “viši” u Moshovoj ljestvici ima i veću tvrdoću. Ako ispitivana tvar može zarezati površinu minerala iz Moshove ljestvice, ona je tvrđa od tog minerala.

Tvrdoću malo veću od 10 imaju nanokristalni dijamanti (hiperdijamant, vrlo tvrdi fulerit).

Dječak star 11 godina radi teške fizičke poslove na kpanju dijamanta u Centralno-afričkoj Republici u regiji Carnot.

Dječak star 11 godina radi teške fizičke poslove na kopanju dijamanta u Centralno-afričkoj Republici u regiji Carnot.

Najpoznatija nalazišta dijamanata se nalaze u Africi i Australiji, a konstantno stvaranje ratova je “kreiralo” kompletne rudokope krvavih dijamanta u kojima djeca i odrasli rade u robovskim uvjetima. Iako najveći trgovci dijamantima tvrde kako prodaju isključivo dijamante koji nisu “krvavi” sve je više pokazatelja kako to nije istina.

Korund

Iz obitelji korunda nam dolaze dva draga kamena, tvrdoće devet na Moshovoj ljestvici, riječ je o safirima koji svoju plavu boju mogu zahvaliti oksidu aluminija, dok se crveni korundi nazivaju rubini i svoju boju mogu zahvaliti kromu. Korund može imati i druge boje, poput roze, žute, narančaste pa čak i oker.

Vrhunski kamen plavoga safira.

Vrhunski kamen plavoga safira. Plavi safiri rijetko kada imaju ovakav sjaj, najčešće su jako tamni i nemaju dobru refleksiju.

Rubini i safiri su se prvotno počeli kopati i koristiti za nakit u Indiji i jugoistočnoj Aziji, a danas su najpoznatiji safiri iz Afganistana i Indije i rubini iz Indije. Svi prirodni rubini imaju nečistoće ili inkluzije rutila koje im daju nevjerojatne trodimenzionalne oblike unutar samih dragulja.

Vrhunski crveni rubin tradicionalne crvene boje. Obično se rubini nalaze u mliječnim neprozirnim oblicima.

Vrhunski crveni rubin tradicionalne crvene boje. Obično se rubini nalaze u mliječnim neprozirnim oblicima.

Safiri i rubini su, uz dijamante najpopularnije drago kamenje, kako zbog svoje boje tako zbog tvrdoće.

Smaragdi

Smaragdi pripadaju obitelji berila i svoju nevjerojatnu zelenu boju mogu zahvaliti tragovima kroma i vanadija. Smaragde su obožavali stari Egipćani, a mogli su ih i obrađivati jer je tvrdoća smaragda između 7,5 i 8 Moshove ljestvice.

Kolumbijski smaragdiu matrici od kalcita.

Kolumbijski smaragdi u matrici od kalcita.

Tvrdoća ovoga dragoga kamenja pada s inkluzijama koje su uglavnom crne boje. Najpoznatiji smaragdi danas dolaze iz Kolumbije, a najskuplji primjerci su oni s jasnom zelenom živom bojom sa što manje inkluzija.

Zambijski smaragdi s rijetkim inkluzijama flogopita.

Zambijski smaragdi s rijetkim inkluzijama flogopita.

Kako bi boja smaragda bila što jasnija oni se ulje i to s cedrovim uljem, te se na koncu poliraju.

Painiti jedan od najrjeđih poludragih kamenja na zemlji.

Painit je jedan od najrjeđih poludragih kamenja na zemlji.

I nakon toga nam dolaze na red nebrojene kombinacije poludragog kamenja. U sljedećem dijelu ćemo se pozabaviti najrjeđim poludragim kamenjem na planeti zemlji, neki od njih poput painita su toliko rijetki da je od 1950. do danas iskopano samo 25 komada.

Želite li pregledati galeriju preko cijelog ekrana kliknite na bilo koju sliku.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.