PRIZMA DRUŠTVA

Stoički principi za teška vremena

Autor: Anamarija Vukojević

Iako su ovo doista teška vremena, postoji razlog zašto smo svi prisutni baš u ovom trenutku na ovoj planeti. Da bismo preživjeli i pri tome nešto naučili potrebno je pronaći stanovitu filozofiju življenja koja će nam pomoći u pronalaženju znakova na uzanom, zavojitom, trnovitom i zahtjevnom putu. Ti znakovi mogu biti posebno životno važni kad skrenemo na stranputicu. Filozofija življenja koja je danas prijeko potrebna je stoicizam.

Koliko je nas obeshrabljeno strahovitim činjenicama?

Koliko je nas obeshrabljeno strahovitim činjenicama?

Posmatrajući pojedince koji vode kreativan život, možemo identificirati elemente stručnosti, istrajnosti, razumijevanja i strasti. Ono što rijetko tko od nas ima je unutrašnji sistem – principi koji upravljaju nečijim razmišljanjem i ponašanjem. Filozofija neke osobe proistječe iz njenog nakupljenog znanja, vještina i primjena u njenom životu.

Filozofija ne samo da nas uči kako da postanemo bolji ljudi, već nam može pomoći u prevladavanju iskušenja u životu. Neke škole koje se bave promišljanjem su više za apstraktno razmišljanje i debate, dok druge koriste te alate u praktične svrhe, kako olakšati život pojedinca pa samim tim i čitavog društva.

Razlika između filozofije i religije.

Razlika između filozofije i religije.

Principi stoicizma su, možda, najvažniji praktični set pravila za poduzetnike, pisce, umjetnike svih vrsta, a čini nam se da je danas preživljavanje prava umjetnost a oni koji uspiju preživjeti i još iz toga izrasti pravi umjetnici. Fokus stoicizma je na dvije stvari:

  1. Kako možemo voditi ispunjen i sretan život?
  2. Kako možemo postati bolji ljudi?

Cilj stoicizma je postizanje unutrašnjeg mira prevazilaženjem nedaća, vježbanjem samokontrole, svjesnost naših impulsa, shvaćanjem naše prolaznosti i kratkog vremena nam dodijeljenog. To su sve meditativne prakse koje su pomogle stoicima da žive sa svojom prirodom, a ne protiv nje. Važno je da razumijemo prepreke s kojima se suočavamo, a ne da bježimo od njih; Vitalno važno je da naučimo da prepreke preobrazimo u gorivo kako bi nahranili našu ‘vatru’.

Tri renomirana vodiča stoicizma: Epiktet, Markus Aurelije i Seneka

Epiktet je rođen kao rob oko 55. nakon Krista u Hierapolisu, Frigiji, koja se nalazila u istočnim granicama Rimskog carstva. Rano u životu je osjećao strast za filozofiju, i uz dozvolu svojih vlasnika, studirao je filozofiju stoicizma pod gospodarem Gaj Musonius Rufusom. Nakon Neronove smrti – peti rimski car koji je vladao s tiranijom i okrutnošću – Epictetus je počeo predavati filozofiju u Rimu, a onda kasnije i u Bogoti, gdje je osnovao filozofsku školu stoicizma – među njegovim studentima je bio i budući car Rima, Marcus Aurelius.

Kada bismo bolje poznavali životna djela spomenutih filozofa puno bi se lakše nosili s teškim životnim situacijama.

Kada bismo bolje poznavali životna djela spomenutih filozofa puno bi se lakše nosili s teškim životnim situacijama.

Marko Aurelije je rođen 121. nakon Krista. Smatra se jednim od najvećih rimskih careva koji su ikada živjeli, napisao je u svom dnevniku za vrijeme dosadnih trenutaka rata misli koje su kasnije sasvim slučajno postale dio knjige za meditacije. Opisivao je načela stoicizma u kojima se fokusirao na poniznost, samosvijest, služenje, smrt i prirodu.

Seneka je također bio rimski filozof stoicizma, državnik, učitelj i savjetnik Nerona. Njegov rad uključuje desetine eseja i 124 pisama koja uključuju teme kao što su obrazovanje, prijateljstvo, radnu obavezu, moralnu obavezu, poniznost, samosvijest i samoodricanje. Imao je mnogo štovatelja kao što Montaigne, Tom Wolfe, Emerson i John Stuart Mill.

Iako ovi mislioci pripadaju povijesti i bilo bi prirodno i normalno da smo njihova načela već odavno nadišli, čini se da naša civilizacija nije učila od svojih mudrih umova. Bilo bi suludo očekivati da se današnje društvo može izvući iz ovog pakla u koji smo uvučeni, no ono što možemo kao pojedinac je primijeniti mudra pravila življenja sada i ovdje. Načela stoicizma od nas traže kreativnost, olakšavaju nam radni proces i poboljšavaju ukupno stanje uma i života. Kreativan rad od nas zahtijeva da budemo ranjivi, posvećeni, prilagodljivi i hrabri i zahtijeva način razmišljanja koje se može lako obraniti od ometanja ili negativnih impulsa i koje se može fokusirati na ono što je važno. To je izuzetno težak rad koji zahtijeva svakodnevnu predanost.

Koliko nas subjektivna percepcija ometa u viđenju objektivne istine?

Koliko nas subjektivna percepcija ometa u viđenju objektivne istine?

Bez filozofije koja nas vodi kroz rad i život jednostavno ćemo podleći našim izgovorima i ometanjima. Učiniti ćemo ‘udobnu’ grešku koja djeluje na naše raspoloženje i reći ćemo samima sebi “Ja se danas ne osjećam dobro” i tako ćemo potkopati naše principe, svaki dan pomalo i izgubiti ćemo se u vlastitim ‘ja’ koji će svatko vući na svoju stranu i na kraju dana ćemo se osjećati izmoždeno i nekonstruktivno.

Priznajte si da sve emocije dolaze iz vas

“Danas sam pobjegao anksioznosti. Ili ne, odbacio sam ju, zato što je bila u meni, u mojoj vlastitoj percepciji – ne izvan. ” Marcus Aurelius, Meditacije

Nije nam neka izvanjska sila rekla kako ćemo se osjećati, mi smo ti koji kreiramo svoja osjećanja, odnosno kako ih doživljavamo. A prazan dokument, platno, ili neobilježena lista zadataka nije samo po sebi stresna situacija – naše su misli o tome ono što nam stvara stres.

Skrivamo li se od istine?

Skrivamo li se od istine?

Mnogi od nas žele prebaciti krivicu i odgovornost na vanjske objekte zato što je to lako učiniti, ali je i dalje istina da su svi sukobi počeli iznutra, u našim glavama. Kada bježimo od stvarnosti – nekog roka, hitnog posla radimo samo sebi štetu i podrivamo našu samodisciplinu.

Sljedeći put kad naiđete na neku prepreku i osjetite otpor, ne gledajte na ono što je oko vas, umjesto toga, gledajte na ono što je unutra.

Pronađite nekoga koga poštujete i koristite ih da biste ostali iskreni

Seneka nas uči da je važno u životu pronaći osobu koja nam može biti slika onoga što želimo postići u svom životu. Riječi i djela te osobe moraju biti usklađena, iako smo svjesni da je danas izuzetno teško pronaći takvu osobu, sigurni smo da postoji barem jedna osoba u životu svake osobe kojoj se možemo diviti, od koje možemo učiti i uz koju možemo rasti. Ponekad nam čak i negativne osobe u životu mogu pokazati kakvi ne želimo biti.

Uostalom, internet je prepun kreativaca, inovatora i mudrih ličnosti od kojih možemo naučiti stvari koje nam nikada prije nisu pale niti na pamet.

Čime god da se bavite u životu, stvarate aplikacije, crtate, pišete knjige ili pravite animacije postoje individualci od kojih možete nešto naučiti o tome. Možete izučavati njihove priče, tehnike, uspjehe i padove. Možete slušati intervjue s njima ili ih kontaktirati e-mailom. Na taj način možete otkriti obrasce uspjeha koje zatim možete primijeniti u svom životu.

Prepoznajte postojanje života i nakon poraza

Markus Aurelije u “Meditacijama” govori koliko je važno držati se istih principa i nakon poraza. Pravda, darežljivost, samokontrola, razboritost, poniznost, iskrenost i jednostavnost su kvalitete koje trebamo održavati u svom životu neovisno o tome kako nam se čini da nam u životu trenutno ‘ide’. Sjetite se ovih principa kad vam nešto uzrokuje patnju i bol, sama situacija nije uopće nešto loše, nadvladati to i naučiti iz toga je zapravo stvaranje vlastite sreće.

Čitajte s namjerom i primijenite svoje znanje

Ako čitate knjige samo zato da biste se hvalili u društvu ili na društvenim mrežama onda to i nema baš neku svrhu, jer uvijek će se naći netko tko je ‘pročitao’ više knjiga od vas. Petlja iz koje se ne možete nikada izvući. Koji je smisao toga?

Knjige su utezi za treniranje uma. No, smiješno je pretpostaviti da je netko napredovao u svom životu samo zato što je pohranio sadržaj neke knjige u sebe. Upravo je o tome govorio Epiktet u knjizi The Art of Living.

Čitanje se može doživjeti kao priprema uma za neku životnu situaciju ali tek kad uđemo u trenutak življenja i doživimo uspjeh ili neuspjeh možemo reći da smo pokušali primijeniti pročitano a onda i doživjeli lekciju. Jesmo li naučili iz toga svoju lekciju to je već sasvim nešto drugo.

Svrha obrazovanja je skupljanje znanja koje će na kraju kroz primjenu olakšati donošenje odluka.

Izazivajte sebe na brutalnu iskrenost

Seneka je u svojim Pismima govorio i važnosti iskrenosti prema sebi. Svjesnost pogrešnog činjenja je prvi korak prema spasenju. Osoba koja ne zna da čini nešto loše ne može imati želju da to ispravi. Morate se uhvatiti da nešto radite prije nego što pokušate napraviti neku reformaciju na sebi. Neki ljudi čak i hvale svoje nedostatke: možete li zamisliti nekoga tko računa svoje mane kao svoje vrijednosti? Budite svoj tužitelj i sudac. Budite ponekad grubi prema sebi.

Teško je promijeniti navike ako niste svjesni što danas niste učinili što ste trebali i umjesto da to učinite sjeli ste ispred televizije i pogledali najdražu sapunicu.

Važno je da vodimo računa o porivima koji nas opstruiraju u pokušavanju da se bavimo svjesno i predano s onim što radimo. Zapitajte se: “Zašto se osjećam ovako kako se osjećam?” Zađite u dubinu toga. Istražite. Izanalizirajte. Kad osjetite otpornost, koristite to kao znak da idete naprijed. Izazov je, naravno, da se trenirate da razmišljate na taj način.

Što više koristite taj način, on će postati jači i biti će vam lakše primijeniti ga ponovo kad posustanete.

Zapitajte se što vam oduzima najviše vremena tijekom dana

Markus Aurelije je rekao:

Nemojte davati malim stvarima više vremena nego što zaslužuju.

Ljudi koji rade odličan posao obično to rade zato što dobro znaju organizirati prioritete u životu. Oni poštuju svaki sat svog dana. Ako puno vremena provodite u besmislenom klikanju na društvenim mrežama nemojte se čuditi ako se na kraju dana ne osjećate baš previše sretno. Sjetite se onoga koliko je važno imati osobu za uzor. Što mislite bi li ona tako provodila svoje vrijeme?

Podsjetite se: nemate vremena da biste odugovlačili

Markus Aurelije je o ovome rekao nešto doista mudro:

Mislite da ste rođeni da biste se osjećali ‘lijepo? Ili ste rođeni da biste proživljavali iskustva? Zar ne vidite biljke, ptice, mrave, pauke i pčele koje obavljaju svakodnevno svoje zadatke i održavaju red u svijetu prirode najbolje što mogu? A vi ne želite raditi ništa kao ljudsko biće? Zašto ne potrčite onome što vam vaša priroda nalaže?

Maknite svoj mobitel sa strane i budite prisutni

Za Seneku je jedan od najbolji pokazatelja dobro organiziranog uma sposobnost neke osobe da zastane dok radi nešto i nekoliko trenutaka jednostavno bude sam sa sobom.

Koliko često u kafiću možete vidjeti par za jednim stolom od kojih svatko tipka na svom mobitelu. To je toliko tužno no istovremeno to je naša realnost. To je odraz našeg društva, odvojenost od svih i zakačenost za trenutak kad smo nešto objavili na društvenoj mreži ili pročitali dobar trač.

Pa ipak, svatko od nas može promijeniti tu ludost življenja. Stavite mobitel sa strane i utišajte ga da vas nitko ne može prekinuti. Razmislite sami sa sobom u tišini o događajima tijekom dana. Dišite.

Dok radite budite nemilosrdno prisutni. Neka je vaš um fokusiran na ono što vam je zadatak, ono što pokušavate postići i to učinite s pažnjom, strpljenjem i upornošću. Prije ili kasnije shvatiti će da su upravo to sredstva s kojima poboljšavate kvalitetu svog života.

Podsjećajte se da je vrijeme najdragocjeniji resurs koji imate

“Nemojte živjeti kao da imate nebrojene godine ispred vas. Smrt je nad vama.” Markus Aurelije

Ono što je doista fascinantno u stoicizmu je činjenica da je SMRT na čelu njihove filozofije. Oni su shvatili prolaznost ljudske prirode i kako se to ponavlja u mnogim aspektima života.

Smrt stvara osjećaj žurbe, shvaćanje da ste živjeli određeni broj sati i dana u svom životu ne garantira da ćete tako živjeti i ono vrijeme ispred vas. Kada pomislimo na ovo možemo shvatiti da je svakodnevni život zaista prilika za poboljšanje, ali ne na kliše način, već da se naučimo da iskreno cijenimo ono što želimo postići i koliko smo odgovorni za kvalitetu naših života.

Takav način nas tjera na samopoštovanje, radnu etiku, velikodušnost, samosvijest, pažnju, kao i stalni rast. Zadnja stvar koju svako od nas želi je umrijeti sa žaljenjem, stoga su principi stoicizma ključni za svačiju životnu perspektivu. To vas čini poniznima i daje duboku motivaciju.

Način na koji vodimo naše živote i radimo ono što radimo mora biti utjelovljenje načela koje prakticiramo. Manje u odnosu, kritike i konzumiranja; više stvaranja, učenja i življenja.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

 

Izvori:

Seneca, Epictetus and Marcus Aurelius – timeless stoic philosophy that is essential to the human spirit

9 Stoic principles to help you keep calm in times of chaos

7 Stoic Principles Every Entrepreneur Must Embrace

A good dose of Stoic philosophy is necessary for coping with troubling times