Autor: Anamarija Vukojević

Iako se svake godine zimske temperature sve više smanjuju uz svakodnevne vijesti o polarnim vrtlozima, ledu, naletima snijega i ljudima koji umiru od hladnoće, nekima to očigledno nije dovoljno te riskiraju stvaranje ozbiljnih promrzlina. Jeste li znali da se promrzline mogu pojaviti u roku od samo nekoliko minuta?

Prije nego li se bacimo na temu zaštite od promrzlina pogledajmo Sottov video sažetak zemaljskih promjena za mjesec prosinac uz nadu kako nas sve žešće klimatske promjene neće naći nespremne zbog šarene laži zvane “globalno zatopljenje”:

Promrzline se javljaju kad se zamrzava tkivo, a kristali leda se formiraju unutar stanica. Kad se ovi kristali leda počnu topiti može doći do još gore štete. Stariji ljudi i mala djeca su posebno ranjivi. Također, visoki rizik od promrzlina imaju ljudi s dijabetesom i drugim medicinskim stanjima koji utječu na cirkulaciju i oni koji uzimaju određene lijekove kao što su beta-blokatori koji smanjuju protok krvi kroz kožu. Ljudi koji su već doživjeli promrzline su također podložniji većim oštećenjima.

Snažne promrzline će stvoriti plikove jednake opeklinama, u slučaju da primijetite takve plikove što prije se obratite liječniku.

No zapravo svaka osoba koja nije obučena dovoljno toplo a ostane vani u hladnim uvjetima predugo može ih dobiti. Promrzline se događaju kad tijelo prebacuje krv iz ekstremiteta do vitalnih organa u centru tijela kako bi održala temperaturu tjelesne jezgre. Kada se krv udaljava od prstiju na rukama, nogama i nosu, ovi dijelovi mogu izgubiti osjet i boju. U nekim slučajevima, šteta od promrzlina je nepovratna.

Kao i kod opeklina i kod promrzlina postoji četiri stupnja: 1.. Koža postaje ljubičastocrvene boje. Otečena je, javljaju se jaki bolovi i svrbež. 2. Javljaju se plikovi. 3. Osjećaj neosjetljivost zapravo prati odumiranje tkiva. 4. Potpuno izumiranje smrznutih dijelova kože.

Simptomi promrzlina uključuju osjećaj utrnulosti ili potpuni gubitak osjećaja. Koža može početi izgledi tvrda, čvrsta, voštana, bijela ili bez boje. Ako vidite ove upozoravajuće znakove, odmah potražite medicinsku pomoć. Promrzline mogu voditi do odumiranja stanica što potom može voditi do amputacije pogođenih udova. Ljudi s promrzlinama također mogu razviti hipotermiju što znači da je tijelo spustilo temperaturu na opasne razine.

Ako medicinska pomoć nije dostupna u toj situaciji, ono što trebate napraviti prije nego što dođe hitna pomoć:

• Pomaknite osobu izvana u toplu prostoriju. Nemojte pokušavati ugrijati povrijeđeno područje sve dok izloženost hladnoći ne završi.
• Servirajte osobi toplo piće dok čekate pomoć, najbolje domaći čaj.
• Odstranite mokru i ograničavajuću odjeću i dopustite povređeno područje da se odmara.
• Uronite povređeno područje u toplu vodu na najmanje 30 minuta ili dok povređeno područje prestane biti utrnulo. (Ovo može biti bolno i može utjecati na povređeno područje da otekne ili promijeni boju.)
• Nikada nemojte pokušavati zagrijati povređeno područje s grijanim jastučićem, vatrom, fenom ili radijatorom.
• Izbjegavajte pucanje i ljuštenja plikova. Pokrijte ih lagano sa sterilnom krpom.
• Nikada ne trljajte ili masirajte promrzlo područje.
• Ledeni kristali se mogu formirati u smrznutim tkivima i bilo kakvo kretanje kao što je trljanje ili neke druge fizičke aktivnosti mogu dovesti do dodatnog pucanja tkiva zbog kristala leda.
• Izbjegavajte hodanje s promrzlim nogama.

Poduzimanje mjera predostrožnosti će smanjiti opasnost od promrzlina:

• Obucite više tankih slojeva koji će vam omogućiti da se osjećate toplo i suho. Pobrinite se da vanjski sloj odjeće bude od vodotpornog materijala.
• Nosite rukavice, kape i tople čarape.
• Izbjegavajte alkohol prije odlaska na otvoreno tijekom hladnoće.
• Nemojte ostajati vani na hladnoći ako ste mokri. Uklonite mokru odjeću što je brže moguće.
• Redovno pratite znakove na rukama, nogama i drugim ekstremitetima promrzlina. Ako se razvije utrnulost, uđite na toplo i zagrijte se u najkraćem mogućem roku.

U sljedećem videu možete čuti ispovijest Bob Hoffmana, vođe opasne ekspedicije na Mount Everest. Temperatura na toj planini ljeti je -20°C a zimi -35°C, dok je vjetar 160 km/h. Srećom preživio je izrazito teške okolnosti u kojima je istovremeno doživio promrzline, dehidraciju i hipoksiju [stanje smanjene količine kisika u stanicama i tkivu, što ima za posljedicu poremećaj u funkcioniranju organa, sustava i stanica.]:

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

Frostbite can occur within minutes: How to take the bite out

Taking the bite out of frostbite

Children, people with respiratory problems especially vulnerable to bitter wind chill

Fashion isn’t cool when cold can freeze fingers, nose, ears, burn expert says

Fending off frostbite in frigid temperatures

Dealing with the deep freeze

The cold, hard truth about surviving bitter winter weather

Texting gloves dangerous in winter, specialist says: Unprotected fingers, toes, ears and noses susceptible to frostbite

Recognize, treat two common hazards of frigid temperatures

Warm water