PRIZMA DRUŠTVA

KLIODINAMIKA: Predviđanje propasti naše civilizacije po znanstvenim osnovama

Autor: Anamarija Vukojević

Profesor Peter Turchin sa Sveučilišta u Connecticutu tvrdi da je vrijeme da se pripremimo za politička previranja koja bi mogla uzdrmati same temelje društva. Kroz studiranje povijesti, sociologije, ekonomije i bankarstva s varijablama i trendovima, prof. Turchin predviđa da će 2020-te biti godine masovne nestabilnosti.

Profesor Turchin je poznat po razvoju intediscipliniranog predmeta zvanog “kliodinamika” koji proučava povijest kroz predviđanja i modele. Već duže vremena se bavi ovom tematikom, no prije tri godine je počeo raditi na ‘predviđanju’ budućnosti. Prema prof. Turchinu negativni trendovi će ubrzavati, a put nestabilnosti je neizbježan. Po njemu dolazak Donalda Trumpa na vlast neće niti usporiti niti ubrzati ovaj proces, iako mnogi očekuju da će njegov predsjednički mandat uništiti američku ekonomiju.

Prof. Peter Turchin, znanstvenik koji želi shvatiti zašto društvo kroz povijest stalno radi iste greške.

Prof. Peter Turchin, znanstvenik koji želi shvatiti zašto društvo kroz povijest stalno radi iste greške.

Njegovi koncepti uključuju faktor “hiperprodukcije elite” u kojoj bogataši postaju bogatiji a siromašni još siromašniji. On smatra da će elita dovesti do “ideološke polarizacije i fragmentacije političke klase.” Po njemu, republikanci i demokrati u Americi koji su se do sada manje više izmjenjivali na vlasti više neće biti ujedinjeni već raskomadani na frakcije s različitim pogledima na rješavanje problema u Americi i svijetu.

Prema Turchinu doći će do slabljenja fiskalnog zdravlja države koje se javlja kad prihodi padaju a rastu troškovi, stagnirati će kvaliteta života što će voditi do nestabilnosti zemlje. Predložena politika Donalda Trumpa je drastično smanjenje poreza za bogate Amerikance što neće ojačati fiskalno zdravlje države. Iako su izbori i inauguracija završeni te je Donald Trump sada novi predsjednik SAD-a, neovisno o njegovim namjerama, duboko strukturalne sile koje su nas dovele do trenutke političke krize nisu s time i nestale. Čini se da negativni trend snažno ubrzava.

Na pitanje trebaju li ljudi početi pripreme za skloništa, profesor je odgovorio:

Ovo je prognoza na bazi znanosti, a ne proročanstvo.

Kao što sam pisao prije tri godine, rastuća nejednakost dovodi ne samo do rasta najbogatijih, nego također rezultira velikim brojem bogataša koji zadržavaju to bogatstvo bez ulaganja. Od 1983. do 2010. godine broj američkih kućanstava vrijednih najmanje 10 milijuna dolara naraslo je na s 66.000 na 350.000. Također, bogati Amerikanci su više politički aktivni za razliku od ostatka populacije. U formalnom smislu, takvo stanje je poznato kao ‘elitna hiperprodukcija’ koja uglavnom dovodi do unutrašnjeg elitnog natjecanja koje postupno dovodi do potkopavanja bilo kakvog oblika suradnje, što u budućnosti dovodi do još dublje ideološke polarizacije i fragmentacije političke klase. To se događa zato što više kandidata u političkoj trci znači da će više njih završiti na strani gubitnika koji će zatim postati velika klasa nezadovoljne elite, često dobro obrazovani i visoko sposobni kojima je odbijen pristup elitnim pozicijama. Od takvih pojedinaca, poučeni iskustvom možemo očekivati samo nove prepredene načine pokušaja dostizanja elitnih i političkih pozicija. I tako stalno ukrug.

Ciklusi u nedavnoj povijesti.

Ciklusi u nedavnoj povijesti.

Drugi vidljiv znak povećanja natjecanja između bogataša i elitnih pozicija je politička polarizacija koja se događa zbog fragmentacije političkih stranaka. Republikanci su danas podijeljeni u tri frakcije, tradicionalni republikanci, uvlakači republikanci i Trumpovi populisti. Ove podjele su toliko duboke da su neki republikanci glasovali za Hillary Clinton.

Osim elitne hiperprodukcije, stagnacija životnih standarda i opadanje fiskalnog zdravlja države (kao rezultat opadanja državnih prihoda a povećanje troškova) su također važne i očevidne posljedice dosadašnje politike.

Pošto se ovdje radi o znanstvenoj teoriji, također moramo uzeti u obzir i njena ograničenja u predviđanjima. Kliodinamika je vezana uz socijalne trendove i duboke strukturalne uzroke razvitka događaja.

Dakle, znači li to predviđanje da bi svi trebali sjediti prekrštenih ruku i čekati kraj ili postoji način iz kojeg bi se nešto moglo naučiti iz ovih događanja? Pitanje koje bi si svi trebali postaviti, a prof. Turchin na ovo odgovara:

Naravno da ne, ono što možemo je otvoreno diskutirati o problemima i potencijalnim rješenjima, potaknuti kolektivnu akciju kako bi implementirali pronađena rješenja. Takvo nešto se zasigurno čini sporo, no tako obično pozitivne promjene i dolaze.

Jedno od tih rješenja, prema profesoru je razvijanje nepolitičkog i nepristranog centra/instituta koji bi razvijao bolje znanstveno transdisciplinarno razumijevanje o tome kako smo uopće i došli u ovaj kaos, a zatim to znanje transformirati u političke reforme koje bi nas izvukle iz ove pozicije.

Mi smatramo da bi ovih sedam najvećih grijeha svaki pojedinac trebao iskorijeniti u svom životu:

gandhi

Naše društvo, kao i svako prijašnje je na ‘vlaku smrti’. Bezlične društvene snage nas dovedu do vrha, da bismo zatim doživjeli neizbježan pad. Moramo pronaći način na koji ćemo izbjeći da naša civilizacija svaki put iznova propada. Moramo razumjeti što se dogodilo usput i pokušati primijeniti naučeno na nove generacije koje, možda, mogu promijeniti našu sudbinu.

Trenutačno stanje američke ekonomije možete pratiti ovdje. S obzirom na njihovu ekonomsku situaciju čini se da je doista suludo da je Amerika ta koja drugim zemljama kroji sudbinu:

Amerika i njeni dugovi.

Amerika i njeni dugovi.

 

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

U of Connecticut professor predicts societal collapse in 2020s

Social instability lies ahead, researcher says

Peter Turchin

Cliodynamics: History as Science