PONERIZACIJA DRUŠTVA

SJEME ZLA: Samoubojstva indijskih seljaka zbog Monsantove pohlepe

Autor: Ljubica Šaran

Monsanto je desetljećima obećavao kako će GM sjeme iskorijeniti glad i donijeti prosperitet siromašnim seljacima Trećeg svijeta. Umjesto blagodati i punoga trbuha, GM sjeme je uništilo zdravlje i živote najpotrebitijih. Najviše su platili indijski seljaci devastirani Monsantovim skupim i nerodnim sjemenjem, te su pribjegli jedinom mogućem „rješenju“ od užasavajuće stvarnosti – samoubojstvu.

Sjeme obilja je već godinama sjeme zla!

O Monsantu se godinama piše i raspravlja, zločini bioinženjerskih kompanija sve više rastu, no Monsanto je kao najveći i najuspješniji dizajner GM sjemenja preuzeo glavnu ulogu i drži najveći dio kolača u prodaji takvih “proizvoda”.

Fotografija snimljena nedavno u jednom vijetnamskom domu za djecu s teškim urođenim manama nastalima zbog agensa Orange.

Što se do sada otkrilo o najutjecajnijoj bioinženjerskoj kompaniji na svijetu:

  • Monsantov proizvod agens Orange se prskao po amazonskim prašumama i vijetnamskoj džungli kako bi efikasno i brzo uništili floru i faunu. U Vijetnamu se dan danas rađaju djeca s užasavajućim fizičkim i psihičkim manama, a broj oboljelih i umrlih od kancerogenih bolesti je još uvijek u svjetskom vrhu. Agens Orange je jedan od najkancerogenijih spojeva na planeti, no osim terminalnih oblika raka, uništava DNK i mutira gene. Iako je od Vijetnamskog rata prošlo 40 godina, roditelji genetikom na djecu prenose Monsantovu zlu ostavštinu.
  • Monsanto je objavljivao znanstvene studije koje su prikrivale podatke o opasnostima konzumacije GM žitarica.
  • Monsanto je uništavao i blokirao objavljivanje neovisnih znanstvenih studija koje su otkrivale opasnost konzumacije GM žitarica.
  • Monsanto je uništavao reputaciju cijelih znanstvenih timova koji su ispitivali učinak GM sjemenja na ljude. One znanstvenike koje nije mogao potkupiti ili ušutkati je prikazivao kao šarlatane, te im je onemogućavao daljnje bavljenje sa znanstvenim radom.
  • Monsanto je tvorac Aspartama, umjetnog sladila koje uzrokuje brojne teške bolesti i poremećaje.
  • Monsanto je tvorac dioksina, još jednog kancerogenog i otrovnog spoja koji se danas često zna naći u hrani i piću, a ponajviše u kokošjim jajima.
  • Monsantovi odvjetnici i visoki službenici su tijekom desetljeća postajali suci vrhovnog suda Sjedinjenih Država, ministri ili tajnici ministarstva; poljoprivrede, zdravlja i znanosti.
  • Monsanto je odlukom predsjednika Obame 2013. godine dobio potpuni pravni imunitet pred američkim sudovima, te se više ne može pravno goniti.
  • Monsanto snabdijeva Izrael s bijelim fosforom za stvaranje nedozvoljenog oružja koje ista država koristi na Palestincima.

Kompaniji s takvom reputacijom se zaista ne može vjerovati.

Indijska tragedija

Krajem 2008. godine, princ Charles je zaprepastio medije kada je progovorio o indijskoj tragediji koju je uzrokovao Monsanto. Naime Charles je objasnio kako svakih 30 minuta jedan indijski seljak počini samoubojstvo zbog nerodnog Monsantovog sjemenja, taj podatak je potvrdio Pravni fakultet u New Yorku 2009.

Argentina se bori s pravom epidemijom urođenih defekata kod djece, kancerogenih oboljenja i hidrocefalije kod djece koja nastaje zbog GM herbicida Roundupa koji Monsanto prodaje zajedno sa svojim sjemenjem.

Svjetska banka je 1998. prisilila Indiju na „strukturne industrijske i poljoprivredne reforme“ te je osigurala ulaz Cargilla, Monsanta i Syngente na indijsko tržište. Svjetska trgovačka organizacija je u isto vrijeme onemogućila izvoz starih poljoprivrednih sorti iz Indije već je dala prvenstvo industrijskom uzgoju i međunarodnim korporacijama tvrdeći da Indija uništava „tržišno natjecanje“ zbog prevelikih subvencija najmanjim i najsiromašnijim poljoprivrednicima. Na takva način su indijski seljaci prisiljeni na kupovinu GM sjemenja. Kaos u indijskoj poljoprivredi je najbolje iskoristio Monsanto. Tijekom 2002.  godine Monsanto je postao vlasnik gotovo svih indijskih kompanija koje su drugu najmnogoljudniju zemlju na svijetu snabdijevale sa sjemenjem i sadnicama pamuka.

Monsanto je seljacima obećao obilje i bogati urod ako se oni prebace na njegov Bt pamuk, u isto vrijeme je prešutio činjenicu kako GM pamuk iziskuje prskanje sa skupim pesticidima i herbicidima koje također proizvodi ova kompanija, no najgore od svega je što je seljacima prešutio i činjenicu da se pamuk treba redovito navodnjavati te da je osjetljiv na sušu. Zadnji „čavao“ u lijesu indijskih seljaka je bila prešućena informacija o tome da će Monsantu morati plaćati skupe tantijeme za korištenje GM sjemenja bez obzira na urod, te da će u slučaju prelaska na novo sjeme imati hibride jer poljima zasijanima GM sjemenjem treba nekoliko desetljeća pa čak i više kako bi se u potpunosti očistila od genetski modificiranih „Frankesteina“. Za sve to vrijeme su seljaci dužni plaćati tantijeme samome Monsantu.

Indijski seljaci u Maharashtri su krvavo platili Monsantovo nerodno sjeme i skupe tantijeme, na stotine tisuća seljaka je ostalo bez zemlje zbog ovrhe jer godinama nisu imali urod. Najočajniji su pribjegli samoubojstvu.

Indija je jedan od najvećih proizvođača pamuka, točnije to je bila do 2010. Starinske sorte indijskog pamuka su bile prilagođene klimatskim ekstremima potkontinenta. Pored egipatskog pamuka, indijski pamuk je glasio kao jedna od najpoželjnijih sirovina globalne tekstilne industrije.

Život seljaka se u zadnjih 13 godina toliko pogoršao da nalikuje na horor priču.

Monsantov Bt pamuk je s druge strane u zadnjih deset godina gotovo upropastio ovaj poljoprivredni segment Indije. Klimatske anomalije uz sve veće sušne periode i bujične poplave tijekom vlažnih mjeseci, niske temperature po zimi i visoke temeperature po ljeti su do prosjačkog štapa donijele na stotine tisuća indijskih seljaka. Seljaci su s godinama ostajali bez zemlje jer nisu mogli plaćati prispjele obaveze prema Monsantu, točnije Monsantovim indijskim podružnicama različitih imena, te su na koncu počeli počinjavati samoubojstva najčešće vješanjem ili bi pak odlučili popiti cijelu kantu Monsantovog pesticida.

Kompletne generacije indijskih seljaka su otrovane zabranjenim Monsantovim pesticidima i insekticidima.

Oni koji su se nekako držali „iznad vode“ su se polako trovali jer se u Indiji danas koriste Monsantovi pesticidi i insekticidi koji su na Zapadu zabranjeni. Nitko tim nesretnim ljudima nije objasnio koliko su takvi preparati opasni i kako se zaštititi na radu.

GM democid

Do 2012. Monsanto je uzrokovao samoubojstva stotine tisuća seljaka diljem svijeta, najveći broj samoubojstava je počinjen u Indiji točnije na području središnje Indije koji je dobio naziv „pojas samoubojstava“. Dr. Mercola je izvijestio kako se u indijskom pojasu samoubojstava ubilo 4.238 seljaka tijekom 2007. Već 2009. godine je samoubojstvo počinilo 17.638 seljaka uništenih Monsantovim sjemenjem. Zadnji poznati podaci su više nego li alarmantni: od 1995.

Tipično samoubojstvo vješanjem indijskog seljaka uništenoga Monsantovom pohlepom.

Do 2013. u Indiji je počinilo samoubojstvo više od 300.000 seljaka koji su upropašteni pohlepom i laganjem Monsanta. Stručnjaci na terenu smatraju kako je ova brojka puno veća jer mnoge uništeni seljaci ne prijavljuju samoubojstva članova obitelji zbog srama i nemoći.

U indiji 60% ljudi živi i preživljava zahvaljujući poljoprivredi. Tradicionalne poljoprivredne sorte su uzdržavale veliku indijsku populaciju tijekom milenija. Milijun seljaka živi isključivo od proizvodnje pamuka, pogledamo li objavljene podatke, to znači da se zbog Monsantovog sjemenja Bt pamuka ubila gotovo jedna trećina seljaka proizvođača pamuka.

Bijelci su počinili brojne zločine u Indiji, a najgori od toga su genocidi kroz umjetno stvorenu glad.

Bengalska glad tijekom 1943.

Dva puta su glad uzorkovali Britanci, prvi put 1769. s krađom hrane, lihvarskim porezima na hranu i zasijavanjem opijuma u Bengalu, drugi put tijekom Drugog svjetskog rata kada je Winston Churchill zaplijenio indijske prehrambene proizvode kako bi namirio vojnike na bojišnici, Bengal je opet najviše nastradao. Treći val democida je, pogađate već, osigurao Monsanto.

Progon zlog sjemenja

Ne tako davne 2005. Monsantovo GM sjeme pamuka Bollgard (Bt): Mech-12 Bt, Mech-162 Bt i Mech-184 B je zabranjeno u najpogođenijoj indijskoj državi Andra Pradesh, no zahvaljujući spletkarenju i političkim igrama, okolne države su dozvolile sijanje istoga sjemenja. Nakon što su indijski zakonodavci donijeli odluku pod nazivom Rs450m s kojom je Monsanto dužan platiti odštetu za „lažno predstavljane pamučnog sjemenja i laganje seljaka“ stvari su se počele mijenjati. Monsanto još uvijek odbija platiti svoje indijske grijehe, no seljaci masovno odbacuju GM sjeme i vraćaju se starim sortama, te su oslobođeni plaćanja tantijema Monsantu. Problem bezemljaša ostaje otvoren, svi oni seljaci koji su zbog Monsanta ostali bez zemlje, nisu zemlju dobili nazad, no barem su spriječene nove ovrhe indijske zemlje.

Povratak na staro, organski pamuk ponovno ima primat u indijskoj proizvodnji.

Starinske sorte pamuka su specifične i po činjenici da rastu zajedno sa žitaricama, povrćem i brojnim vrstama voća, Monsanto je od seljaka tražio isključivo monokulture, zabranjujući sijanje drugih vrsta uz Bt pamuk. Vraćanje na starinski pamuk seljacima omogućava zaradu i prehranu od vlastitih proizvoda.

Slični se potresi događaju i u drugim zemljama, Brazil se trenutačno sudi s Monsantom za utržak 2,2 milijarde nezakonski prikupljenih tantijema. Monsanto se sudi i s kanadskim i američkim farmerima, a sve više ljudi konačno počinje uviđati koliko je zlo i opasnost ljudskog prčkanja u gene, a poglavito u gene poljoprivrednih proizvoda.

Nitko ne bi trebao imati pravo na ono što priroda stvara desecima milijuna godina. Ljudi su se milijunima godina živjeli u skladu s prirodom, danas se neki ljudi ponašaju poput virusa, pohlepa i karakterni nedostaci su im pomutili razum i ubili zadnje trunke ljudskosti, empatije i suosjećaja. Ljudsko društvo je nastalo zahvaljujući želji i mogućnosti ljudskih bića za kooperacijom i pomaganjem, pa ipak, čini nam se kako će moderno društvo platiti zbog nedostatka altruizma i gubitka želje za suradnjom i pomaganjem. Monsanto i druge geoinženjerske kompanije mogu zaraditi na nama jedino ako ne znamo što isti čine, ako nas ne interesiraju pogubne činjenice.

Istina je kako su najviše platili siromašni indijski seljaci, no mi još uvijek ne znamo koliko plaćamo zdravljem zbog GM hrane koju svakodnevno unosimo u sebe.

Ova priča još uvijek nije gotova, biti će gotova tek onda kada se Monsanto i kompanije nalik Monsantu zabrane i zatvore.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvor:

‘Bitter Seeds’ documentary reveals tragic toll of GMOs in India

From Seeds of Suicide to Seeds of Hope: Why Are Indian Farmers Committing Suicide and How Can We Stop This Tragedy?

The Seeds Of Suicide: How Monsanto Destroys Farming

Monsanto loses millions of dollars after Indian farmers switch to indigenous seeds

Monsanto’s GMO Seeds Contributing To Farmer Suicides Every 30 Minutes

Rising suicide rate for Indian farmers blamed on GMO seeds

Indian Farmers are Committing Suicide because of Monsanto’s costly GMO Crops

Monsanto faces growing troubles in India

MONSANTO VS INDIAN FARMERS

Seeds of Evil: Monsanto and Genetic Engineering

Indian Cotton Farmers Betrayed

The GM genocide: Thousands of Indian farmers are committing suicide after using genetically modified crops