PRIZMA DRUŠTVA

Znakovi koji otkrivaju lažljivca

Autor: Anamarija Vukojević

Teško je prihvatiti tvrdnju Ouspenskog koji kaže kako ljudi stalno lažu, te da nisu sposobni govoriti istinu. Stoga bi se psihologija običnog čovjeka trebala nazvati “proučavanje laganja”. Pojašnjenje toga proizlazi iz definicije laganja, prema Ouspenskom: Laganje je mišljenje ili govorenje o stvarima koje čovjek ne zna; to je početak laganja. (…) Čovjek ne poznaje sebe, on ne zna ništa, pa opet ima teorije o svemu. Najveći broj tih teorija je laganje.

Da bi čovjek otkrio svoje laži vjerojatno mu je potreban cijeli život, ako ne i više njih. O tome smo pisali u nekoliko tekstova pod nazivom “Najveća tajna” koje možete vidjeti ovdje. No, jedan od načina prepoznavanja vlastitih laži je otkrivanje istih kod drugih ljudi. Možemo se zavaravati no u ovom svijetu se laž cijeni više nego istina. Barem u velikom dijelu čovječanstva. Istina nas boli čak i kad ju čujemo od osoba koje volimo i poštujemo, a male, bijele laži znanost smatra ‘lubrikantima’ koji pokreću socijalne interakcije prema naprijed.

No, što je s onim ogromnim lažima sa svekolikim utjecajem na naše živote, povijesne, znanstvene, marketinške, političke, religijske i tradicijske laži? S tim lažima koje su tolike utjecale na nas, na naše odluke, izbore, predrasude, ograničenja i strahove? Jedini način kako možemo guliti stijenke svojih iluzija je skidanje slojeva obmana kroz saznavanje, istraživanje i procesuiranje novih informacija.

Ovaj svijet prepun je laži, a mi smo dio te iste laži jer smo i sami lažovi. Ako si priznamo da je tako, spremni smo za otkrivanje istine.

U sljedećem videu možete vidjeti mamu u Americi koja kažnjava svog sina zbog laganja tekućim sapunom. Radi se o emisiji ‘Supernanny’ u kojoj majke traže pomoć zbog nemogućnosti rješavanja problema sa svojom djecom. Pored toga što djetetu sipa otrov u usta, što je doista neshvatljivo nije li licemjerno kako roditelji lažu djeci a onda ih kažnjavaju kad primjenjuju naučeno?

Bihevioralni psiholog Jo Hemmings je u istraživanju otkrio da nikada prije inteligencija nije bila više seksi i da većina nas teško radi na tome da ispadne pametniji nego što to doista jest.

Nadalje, studija je pokazala da osam od deset Britanaca priznaje da lažu kako bi ispali inteligentniji. 62% priznaju da lažu da su čitali klasične novele kao što je Tolstojev Rat i mir i Orwellovu 1984. S druge strane, 53% priznaje da su promijenili svoj izgled, a 26% da smišljeno ispravlja tuđe gramatičke greške. 18% često ubacuje poznate izreke u konverzaciju a 14% tvrdi da ima bolje znanje stranih jezika nego što ima.

Pa ipak, rijetki od nas bi izabrali prijatelja ili partnera za kojeg znamo da je lažljivac. Prema psihologu Robertu Feldmanu sa Sveučilišta Massachusetts ljudi tijekom razgovora od 10 minuta lažu 60%. Puno ljudi i puno laži, no ovo istraživanje vjerojatno govori o Amerikancima. Možda nekada nismo toliko lagali kao danas, no ako pogledate filmove, glazbu, dokumentarne emisije, reality showove na našoj televiziji koji nas uvelike kondicioniraju čini nam se da bi ove brojke lako mogle biti primjenjive i na nas. Pogledajte samo naše političare, lažu čim zinu, a da se pri tome nikada ne ugrizu za jezik.

Razlika između ženskih i muških laži je što žene lažu kako bi se netko drugi osjećao bolje, dok muškarci lažu kako bi se oni osjećali bolje. Barem tako tvrdi Robert Feldman.

Novo istraživanje dr. Leanne ten Brinke sugerira da dok mnogi od nas imaju dobre instinkte kad je u pitanju prepoznavanje lažljivaca, često sami sebe uvjere da nisu u pravu i da ih instinkti varaju. Možda biste sljedeći put mogli krenuti od toga da prvo ne vjerujete drugima dok vas ne uvjere u suprotno nego što vjerujete svima dok vas ne povrijede. Obično te povrede budu teško zalječive.

Još jedan problem vezan je uz otkrivanje lažljivaca, osjećaj krivnje. Osjećamo se krivima jer smo sumnjičavi. No na taj način samo smo lak plijen za predatore.

Kako biste utvrdili svoje znanje o prepoznavanju znakova laganja, i kod sebe i kod drugih evo nekoliko savjeta:

Ljudi često pokrivaju usta kad lažu

Ova nesvjesna tjelesna radnja ljudi čine kad se zatvaraju pred komunikacijom s drugima. Kad lažu, ljudi instinktivno pokrivaju ranjive dijelove, kao što su glava, vrat ili abdomen, jer ih laganje čini izloženima, ranjivim i otvorenim za napad.

Ponavljaju se i pružaju previše detalja

Lažljivci mrze tišinu, zbog toga često pokušavaju te trenutke ispuniti govoreći više nego što trebaju. Pružaju puno više informacija nego što je potrebno. Zapravo, što duže šutite to će vam lažljivac izreći više detalja kako bi podržao svoju priču i uvjerio i vas i sebe u vlastitu obmanu. Ako ga uhvatite nespremnog ponavljati će jednu frazu nekoliko puta kako bi si dao vremena da pripremi novu laž.

Uvijek su spremni na bijeg

Nesvjestan čin s kojim se tijelom naginju prema vratima, ako sjede, dok ako stoje čak će se nesvjesno pomicati prema vratima. Također će vjerojatno promijeniti svoje držanje od opuštenog do uspravnog ili kao da se brane, dok se njihovo tijelo polako priprema za bijeg.

Njihove riječi i njihovo držanje tijela nisu usaglašeni

‘Lako’ je lagati s riječima, no naša tijela znaju (i pokazuju) istinu. Jasan znak kad vas netko laže kad njihove riječi govore jedno, a njihova tijela sasvim nešto drugo. Npr. netko vam priča tužnu priču o osobnim problemima zbog kojih nije otišao na posao, pa ipak se smješka dok govori a njegovo tjelesno držanje je animirano i uzbuđeno.

Njihovo disanje se mijenja

Ljudi refleksivno počinju teže disati dok lažu zbog promjene srčanog ritma i protoka krvi. Ponekad lažljivci čak imaju problema dok govore jer im se sluznica u ustima osuši zbog odgovora tijela na laganje.

Lako postanu agresivni

Lažljivci često postanu agresivni u razgovoru bez ikakvog posebnog razloga. Ponekad postanu jako napadni i agresivni prema vama. Drugi put su hladnokrvni kako bi se prikazali ‘iskrenijim’, odnosno vjerodostojnijim.

Lako se uznemire

Nemir je jasan znak nervoznog ponašanja. Čak se iskusni lažljivci brinu da im nećete povjerovati, te se zbog toga nekada igraju s kosom, lupkaju nogama ili prstima, povlače uši i slično. Povlačenje nogu je čest način izražavanja nervozne energije povezane s laganjem. Pokreću stopala jer se lažljivci osjećaju ranjivo zbog čega im tijela žele pobjeći.

Sve u svemu, nije ni njima lako. Toliko se trude, nerviraju da nas dobro slažu, a na kraju uvijek budu otkriveni, ovako ili onako.

Također, gore napisani savjeti nisu ‘sveto pismo’, trebate utvrditi što je često normalno i tipično ponašanje za neku osobu. Gore navedeni znakovi imaju smisao i kontekst samo kad znate nečije tipično ponašanje.

Također, nemojte zaboraviti da ništa od ovoga se ne može primijeniti na psihopate jer oni nemaju niti osjećaj krivnje niti žaljenja, o njima smo pisali u nizu tekstova koje možete pročitati ovdje.

I na kraju zapitajte se ako smo rođeni u svijetu laži, kako bi mogli znati što je istina. Na to Ouspensky odgovara:

O:  Zato ne možemo definirati što je istina; ali ako uzmemo da je laž suprotna istini, možemo definirati laganje. Najteže laganje je ono u kom vrlo dobro znamo da ne znamo niti možemo znati istinu o nekim stvarima, pa ipak se nikad ne ponašamo u skladu s tim. Neprestano mislimo i ponašamo se kao da znamo istinu. To je laganje. Kad znam da nešto ne znam, a u isto vreme kažem da znam, ili se ponašam kao da to znam, to je laganje. Na primer, mi o sebi ne znamo ništa, i stvarno znamo da ne znamo ništa, pa ipak tu činjenicu nikad ne prepoznajemo niti dopuštamo; nikad to ne priz­najemo čak ni samom sebi, a ponašamo se, razmišljamo i govorimo kao da znamo tko smo. To je porijeklo i početak laganja. Kad ovo shvatimo, slijedimo tu misao i pokušajmo je povezati sa svim što mislimo, svim što kažemo, svim što činimo, početi ćemo otklanjati prepreke koje stoje na putu do svijesti. Psihologija laganja je, međutim, mnogo teža nego što mislimo, jer ima mnogo različitih vrsta laži i mnogo vrlo suptilnih oblika koje teško otkrivamo u sebi. U drugim ljudima ih vidimo relativno lako, ali ne i u sebi.

P:  Ako ne znamo šta je istina, kako znamo kad lažemo?

O:  Znaš da ne možeš znati istinu, pa ako kažeš da znaš, ili da je možeš znati, to bi bila laž, jer nitko u stanju u kakvom smo mi ne može znati istinu. Ne razmišljaj filozofski, uzmi to u odnosu na činjenice. Ljudi o svemu govore kao da to znaju. Ako nekog pitamo ima li ljudi na Mesecu, on će o tome imati mišljenje. I tako i o svemu drugom. Mi imamo mišljenje o svemu, a sva ta mišljenja su laganje, posebno o nama samima. Mi ne poznajemo stanja svijesti, ni različite funkcije, ni brzinu pojedinih funkcija, ni njihov međusobni odnos. Ne znamo kako su funkcije podijeljene. Ne znamo ništa, pa ipak mislimo da sebe poznajemo. Sve što imamo su mišljenja, a sva su ona laganje.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

8 (probable) signs you’re being lied to

Eight in ten Brits ‘lie to appear more intelligent’

Istina o patološkim i kompulzivnim lažljivcima