Autor: Ljubica Šaran

Kada je javnosti predočeno više od 20 tisuća dokumenata u kojima se opisuje ključna uloga američkog kompjutorskog diva IBM-a u: identifikaciji, progonu, konfiskaciji, getoizaciji, deportaciji i eksterminaciji Slavena, Židova, Roma, pripadnika LGBTQI zajednice i svih drugih nepoželjnih “neljudi” u okviru nacističke Njemačke, mnogi su očekivali žestoku reakciju IBM-a kako bi kompanija “oprala” ljagu sa svog imena, no reakcija se uopće nije dogodila, a povijesne knjige se nisu dopunile unatoč činjenici kako su dokumenti o suradnji IBM-a i nacista istiniti. 

Osnivač i vlasnik IBM-a Thomas J. Watson je proizvodio “kalkulatore smrti” za naciste, a Adolf Hitler ga je odlikovao ordenom za ekonomske zasluge u Trećem Reichu.

Povijest pišu pobjednici, čak i ako “pobjednici” imaju krvave ruke i “nečistu” savjest. IBM se smatra “ocem” moderne kompjuterske industrije. Osnivač i prvi predsjednik IBM-a Thomas J. Watson je smatrao da modernizacija društva leži u automatizaciji, te je težio stvaranju uređaja koji će minimizirati napor pri kalkulacijama i arhiviranju podataka. U svom naumu je stvorio brojne ogranke IBM-a po svijetu, no najvažniji i najunosniji ogranak se stvorio u Njemačkoj s početkom Hitlerovog dolaska na vlast 1933. – Thomas J. Watson je s posebnom pažnjom nadgledao rad IBM-ovog njemačkog ogranka koji je nosio naziv Dehomag, te je pet puta posjećivao nacističku Njemačku do ulaska Sjedinjenih Država u Drugi svjetski rat i zabrane kolaboracije s nacistima.

Hitler i osnivač IBM-a Thomas J. Watson.

IBM-ov osnivač je od Adolfa Hitlera dobio odlikovanje za ekonomski napredak, a s njim se nekoliko puta osobno i sreo. Hitler je Watsonu posebno bio zahvalan za stvaranje njemačke kompjuterizirane arhive koja je omogućavala točno proračunavanje žrtava “konačnog rješenja”.

IBM-ova rupičasta kartica koju su nacisti koristili u nacističkim logorima kako bi što točnije pratili troškove i uspjeh “konačnog rješenja”.

Nacistički konc logori su bili opremljeni IMB-ovim mehaničkim računalima i kompjuterskim rupičastim karticama, a ovu tehnologiju je uskoro počeo koristiti cijeli nacistički aparat. No krenimo redom.

Prvotna Hollerithova mašina za kartično arhiviranje.

Početkom 80-tih godina XIX. vijeka mladi zaposlenik Američkog popisnog ureda, Herman Hollerith je došao na ideju stvaranja rupičastih kartica koje su standardiziranim “probadanjem” mogle sadržavati brojne podatke od spola, dobi, nacionalnosti i drugih informacija vezanih za američke građane. Već 1910. Nijemci su stvorili kompaniju koja je koristila Hollerithove licencirane arhivske kartice, no uskoro je kompanija prešla u američke ruke, točnije njen vlasnik je postao Thomas J. Watson koji je osnovao International Business Machines (IBM).

Američki vojnici 05.04.1945. oslobađaju konc logor Dachau i otkrivaju na tisuće ubijenih logoraša.

U travnju 1933. Adolf Hitler naređuje otvaranje prvog konc-logora pored bavarskog gradića Dachaua, u neposrednoj blizini Minhena, no nacističke potrebe za uredovanjem nepodobnih uhićenika su strahovito rasle jer je u istom mjesecu uhićeno 60 tisuća osoba, od Židova do pripadnika LGBTQI zajednice i komunista, do Roma i Slavena. Hitlerovi nacisti su smatrali da se efektno vođenje konc logora može osigurati IBM-ovim mehaničkim računalima i njihovim arhivskim sustavom, zbog toga su nacističke vlasti zatražile suradnju Dehomaga, njemačkog ogranka IBM-a.

IBM-ova jednostavna Hollerith mašina za arhiviranje podataka.

Za  Thomas J. Watsona je to bila golema prilika, te je osobno nadgledao ugovaranje s nacistima i djelovanje Dehomaga. IBM je također pomogao u stvaranju automatiziranog njemačkog popisnog ureda kako bi se nepoželjne grupacije mogle što bolje pratiti.

IBM-ova Hollerith mašina za kartično arhiviranje s kraja 40-tih godina XX. vijeka.

Iako su u početku nacisti koristili jednostavne IBM-ove mašine za uredovanje rupičastih kartica, Dehomaga je na koncu stvorio takozvanu Holleritowu mašinu koja je mogla u kratkom vremenu brzo i točno popuniti na stotine kartica s osobnim podacima ljudi.

Tipičan “kalkulator smrti” IBM-ova rupičasta kartica koja je omogućila točno “arhiviranje” svih nacističkih zločina nad nepoželjnim rasama i narodima.

Dehomag je svoju efikasnost potvrdio nakon što je u jednom mjesecu popisao i arhivirao kompletno stanovništvo Prusije, koje je tada brojalo 41 milijun ljudi. Watson je sretan početak posla s nacistima proslavio tako što je u listopadu 1933. otputovao u Njemačku kako bi se sreo s nacističkim vrhovništvom.  U isto vrijeme je Watsin uložio milijun američkih dolara u Dehomag te je zbog velike potražnje za njegovim računalnim sustavima kupio veliki komad zemlje u predgrađu Berlina kako bi na njemu izgradio prvu IBM-ovu njemačku tvornicu koja je trebala u potpunosti zadovoljiti arhivske potrebe Trećeg Reicha.

IBM/Hollertih kalkulator smrti se nalazio u svakom konc logoru u posebnom odjelu pod nazivom Hollerith-Abteilung.

Njemačka je u to vrijeme postala drugo najveće tržište za IBM-ove mašine poslije Sjedinjenih Država, a potrebe za točnim uredovanjem podataka su se povećale s Hitlerovim blitzkrigom i okupacijom Europe. Unatoč američkim i britanskim saznanjima o Hitlerovim tvornicama smrti prije početka Drugog svjetskog rata IBM je normalno poslovao s nacistima sve do 1941. godine, a koliko je IBM bio važan u progonu ljudi, najbolje pokazuje činjenica da je svaki konc logor imao Hollerith-Abteilung ili Hollerith odjel koji je pak koristio takozvane “kalkulatore smrti”. Iako je odlukom američkih vlasti pri ulasku u Drugi svjetski rat na strani saveznika, svim američkim biznismenima zabranjeno djelovanje i suradnja sa silama osovine, nacisti su koristili IBM-ovu tehnologiju sve do uništenja Trećeg Reicha.

Knjiga koju vam od srca preporučamo.

Ove podatke je na jednom mjestu sakupio i objavio Edwin Black u knjizi pod nazivom IBM and the Holocaust: The Strategic Alliance between Nazi Germany and America’s Most Powerful Corporation.

1938. Henry Ford dobio zlatni križ njemačkog orla, najveće nacističko civilno odličje koje se moglo dodijeliti strancu.

Knjiga je u Sjedinjenim Državama podigla poprilično prašine, a nakon njena izlaska počeli su se sve više objavljivati podaci o suradnji vodećih američkih i britanskih kompanija i bankara s nacistima. Mi smo pisali o vezama Coca Cole s Hitlerom i o suradnji britanske centralne banke Bank of England s nacistima, te načinom na koji je ta banka prodavala nacističko zlato. Jedini Amerikanac koji je od nacista dobio veće odlikovanje od Thomas J. Watsona je Henry Ford, on je 1938. dobio nacistički zlatni križ njemačkog orla – s lentom, najveće civilno nacističko odlikovanje koje se moglo dodijeliti jednom strancu.

Kako god bilo, IBM se nikada nije ispričao za svoju “nacističku” prošlost, čak što više IBM je preko Blackovih podataka šutke prešao. Možda to najbolje govori o svijetu u kojem danas živimo.

Ne ponovilo se.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

IBM’s Role in the Holocaust — What the New Documents Reveal

IBM and the Holocaust

IBM: Haunted by Nazi-Era Activities?

How IBM Technology Jump Started the Holocaust

Investigations show IBM had technical support role in Nazi regime

Secret History: The U.S. Supported and Inspired the Nazis

IBM’s darkest chapter: controversy over Second World War

IBM helped automate Hitler’s holocaust death machine, author reveals