ŽIVOTNO HAKIRANJE

Sedam načina kako se zaštititi na internetu!

Autor: Ljubica Šaran

Ne postoji komercijalno računalo koje nije, manje ili više, ranjivo na internetu. Opasnost može doći od bezobraznih hakera koji će vas snimati preko kamere ili slušati preko ugrađenog mikrofona, vaše osobne podatke prate skupljaju sve društvene mreže te ih prodaju trećim stranama, Google nadgleda vaš svaki korak preko raznoraznih aplikacija, zloćudni virusi vrebaju na svakom koraku, proizvođači operativnih sustava koriste posebne mjere kako bi vas nesmetano špijunirali i nadgledali, a najbogatije obavještajne agencije (u suradnji s proizvođačima računala i operativnih sustava) te svi oni koji su u stanju kupiti dijelove CIA-inog cyber arsenala koriste “zadnja vrata” kako bi nesmetano ulazili i izlazili iz vašeg računala, a da vi o tome nemate pojma. Unatoč svemu, možemo se zaštititi.

Internet slovi kao javna i dostupna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže preko korištenja internetskih protokola (IP). Internet je u biti “mreža svih mreža” jer su u njegovom sastavu milijuni kućnih, poslovnih, korporacijskih, bankarskih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i servise poput elektroničke pošte, video razgovora, instant poruka, prijenos različitih datoteka te indeksiranje i povezivanje stranica World Wide Weba.

Internet je službeno pokrenut 1969. u okviru naprednog američkog vojnog programa pod nazivom ARPANET. Cilj je tog projekta bilo povezivanje vojnih računala kako bi se omogućila eventualna komunikacija u slučaju nuklearnog rata. S druge strane, servis World Wide Web osmišljen je u CERN-u 1989. od strane Britanca Tim Berners-Leeja.

Godinama je internet narastao do neslućenih granica, a, ipak, umjesto povezivanja i otkrivanja, internet je postao mjesto uskraćivanja, cenzure i skrivanja.

Sve ono što mi možemo vidjeti preko naših internetskih tražilica indeksirane su stranice i informacije koje prikupljaju međunarodne vlasti i bogati sveprisutni “igrači” na internetu (poput Facebooka, Googlea, Yahooa, itd). Sve ispod te vidljive površine naziva se “Deep Web” ili duboka mreža, a još dublje i bolje skrivena nalazi se domena “Dark Net” ili mračna mreža. Nevidljivom se dijelu internetske mreže ne može pristupiti uobičajenim tražilicama, već se za to moraju koristiti tražilice koje osiguravaju vašu anonimnost, poput TOR-a (The Onion Browser). Iako je TOR u potpunosti legalna tražilica, istom se koriste vojska, policija i obavještajne službe, zviždači poput Edwarda Snowdena i Juliana Assangea te, naravno, oni koji se pod svaku cijenu skrivaju od zakona.

Vidljivi dio interneta bi se mogao usporediti s površinom oceana.

U dubokoj se mreži nalaze svi podaci koji su osigurani zaporkom i korisničkim imenom. Na primjer, naša elektronička pošta, u biti, kola dubokom mrežom, a ista je stvar s internetskim bankarstvom ili pak filmovima koje plaćamo kroz servise “on demand” i slično. U domeni duboke mreže također se nalaze akademske “mreže”, medicinski podaci, zakonski i sudski spisi, tajne arhive i slične profesionalne tvorevine. Znanstvenici sveučilišta Berkely u Kaliforniji su još 2001. zaključili kako je veličinu duboke mreže gotovo nemoguće ustanoviti te da je, po njihovoj procjeni, količina vidljivog materijala na istoj višestruko veća od površinske mreže.

Ilegalne radnje koje se odvijaju u domeni mračne mreže uključuju sve što možemo smisliti: od dječje pornografije do narudžbi za ubojstva i otimačine. No, sprječavanje kriminala na nevidljivim dijelovima interneta gotovo je nemoguća misija, prije svega zbog činjenice kako su hakeri uvijek nekoliko koraka ispred onih koji “čuvaju zakon” ili informacije. Drugi je razlog pojava i raširenost plaćanja Bitcoinom, čijem je korištenju gotovo nemoguće ući u trag te se smatra univerzalnim anonimnim načinom plaćanja na nevidljivom internetu.

Na vidljivom dijelu interneta već se sada mogu vidjeti užasavajuće i odvratne stvari, poput perverzne pornografije, ubijanja i mučenja životinja i sličnih stvari, no u skrivenim “mračnim” dijelovima interneta preprodaju se, naručuju i razmjenjuju materijali koji ulaze u domene sociopatije poput ubijanja i silovanja djece i ostalih užasa.

Uzmemo li u obzir sve rečeno ne čudi nas kako je CNN 2014. otkrio kako je vidljivi dio interneta samo 1% od svekolikog interneta. To je zaista ogroman skok od konzervativnih procjena koje smatraju kako je vidljivi internet otprilike pet puta manji od skrivenog dijela interneta.

U tom vidljivom dijelu interneta se nalazimo mi, obični korisnici, s običnim računalima i s relativnim znanjem o zaštiti u najvećoj džungli svih vremena.

S obzirom da bez interneta ne možemo živjeti, ostaje pitanje: kako se zaštititi?

Antivirusni programi

Prvo i osnovno pravilo za zaštitu svakog računala, laptopa i pametnog telefona je nabava adekvatnog antivirusnog programa. Amerikanci po svojim medijima isključivo “prišivaju lovorike” vlastitim programima. Najpopularniji i najhvaljeniji antivirusni program na svijetu je Bitdefender, dok se trenutačno Amerikanci trude iz petnih žila kako bi antivirusni program Kaspersky prikazali kao opasnu rusku špijunažu koja Putinu i Kremlju direktno šalje sve vaše podatke. Uzimajući u obzir iscrpne informacije Juliana Asangea o Sefu 7, čini se da je Kaspersky najbolja opcija protiv virusa u današnjem svijetu jer nema prikrivene slabosti poput američkih “rođaka” koji ostavljaju mogućnost njuškanja i utjecaja na vaše računalo, svima koji imaju veze s američkim obavještajnim službama ili koji imaju dovoljno novca kako bi kupili američka cyber oružja i iskoristili ih protiv vas.

Ništa bez Kasperskog.

Preporučili bismo plaćenu verziju Kasperskog, no ako niste u mogućnosti, tada instalirajte besplatnu verziju.

Za sada je poznato kako je gotovo 90% elektroničkih uređaja, bez obzira je li riječ o Apple telefonima, pametnim Samsung TV-ima ili pak android tabletima i telefonima zaraženo CIA-inim cyber oružjem, te da zapravo nema limita i da nedobronamjerne vlasnike istih ništa ne sprječava u kompletnoj zarazi svih elektroničkih uređaja. Julian Assange je naveo da problem odbjeglog čudovišta ne završava samo na samim uređajima već da ulazi u sve moguće aplikacije i tražilice od Skypea do Googla i slično.

Zaštita od malwarea – zloćudnih programa

Drugi korak zaštite je anti-malware program, točnije program koji štiti od neovlaštenog prikupljanja i iskorištavanja vaših podataka na internetu preko zloćudnih programa na mreži. Najbolja i nezamjenjiva anti-malware opcija je glasoviti Malwarebytes. Ako niste u stanju kupiti plaćenu verziju koja vas štiti u stvarnom vremenu, uzmite si barem besplatnu verziju te svaki dan prije isključivanja računala skenirajte svog PC ljubimca ili pak laptop kako biste znali da vam se nitko nije “prikačio”.

Jednostavan, brz i adekvatan, Malwarebytes program kojeg od srca preporučamo.

Osnivač WikiLeaksa je objasnio kako enkripcija podataka naših pametnih telefona, tableta i drugih elektroničkih uređaja koji se povezuju na internet nije nikakav garant našoj sigurnosti, zbog činjenice da se kontroliraju sami elektronički uređaji, te da u takvom slučaju enkripcija ne predstavlja nikakav problem. Čak što više, kontrolom jednog jedinog telefona se u biti špijunira cijela mreža korisnika koji dolaze u doticaj s hakiranim telefonom. Assange objašnjava da su danas posebno interesantni pametni uređaji novinara, političara, poduzetnika i bankara te da je u pitanju skupljanje podataka od onih koji imaju eventualnu moć i utjecaj, no da također treba napomenuti kako tajne službe, hakeri i kriminalci koji su došli u posjed CIA-inog cyber oružja sve više prikupljaju i iskorištavaju osobne informacije običnih ljudi kako bi iste iskoristili ili kako bi nas kontrolirali.

Zaštita zaporki – zaštita podataka

Plaćene verzije antivirusnih programa imaju posebnu enkripciju za stvaranje zaporki koje mogu štititi vaše podatke, bez obzira radi li se o osobnim datotekama na računalu ili pak vaših datoteka na internetu, osobne elektroničke pošte i slično. U slučaju da nemate plaćenu verziju Kasperskog, možete koristiti menadžer za zaporke poput LastPass s kojim morate zapamtiti samo jednu zaporku, koja će na koncu biti enkriptirana i služit će za sve zaporke koje koristite na stranicama, elektroničkoj pošti ili pak društvenim mrežama. Profesionalni hakeri mogu probiti svaku zaporku i svaku zaštitu, no u slučaju da imate vrhunski antivirus, vrhunsku protekciju od zloćudnih programa, te da ste tako ste zaštitili vaše zaporke s enkripcijom, tada im za ulaz u vaše računalo treba puno više vremena negoli u nezaštićena računala. Osim toga sa spomenutim alatima se odbija većina skupnih napada, od osobnih napada ili ciljanih napada se gotovo nemoguće zaštititi.

Siguran internetski preglednik zlata vrijedi

Google Chrome je najopasniji od svih preglednika jer ne samo da vas ne štiti, već namjerno priuplja vaše podatke i prosljeđuje ih trećim stranama. Mozilla Firefox je nekada glasila za dobru alternativu, no na žalost to više nije. Najbolja opcija za internetsku tražilicu je Yandex u kombinaciji s DuckDuckGo tražilicom.

Yandex u kombinaciji s DuckDuckGo zlata vrijedi, ako sebi želite dobro zaboravite na Google Chrome.

Ako sebi želite dobro izbjegavajte Google na sve moguće načine, ne samo zbog toga što vas otvoreno špijunira već i zbog toga što ima snažnu cenzuru prema svim informacijama koje ne dolaze iz američkog State Departmenta. Želite li čitati necenzurirane vijesti, na Googleu ih nećete naći, te će biti slabo ili nikako indeksirane, u najboljem slučaju kotirat će najslabije te ih nikako nećete naći u prvih desetak stranica prikaza.

Mali ali sladak, DuckDuckGo je trenutačno najsigurnija tražilica na internetu.

Koristite li Yandex u kombinaciji s DuckDuckGo primjetit ćete kako u internetskom pregledu ima manje zastoja i bugova, razlog za takvo što je spomenuta preglednik i tražilica ne skupljaju vaše podatke, točnije fokusiraju se na ono što vama treba, a ne mutne poslove u pozadini. Također ćete primjetiti kako na društvenim mrežama imate manje reklama iz SAD-a, a u slučaju da čitate vijesti koje dolaze iz zemalja koje nisu baš u dobrim odnosima sa SAD-om, stranice i sajtovi neće biti bagoviti i nećete imati priblema s otvaranjem takvih sadržaja.

Jednostavne postavke sigurne tražilice DuckDuckGo u Yandexu.

U Yandeksu je jednostavno postaviti DuckDuckGo za vlastitu tražilicu, samo uđite u “Settings” (Yandex još uvijek nema opcije na hrvatskom, srpskom i bošnjačkom jeziku) te odaberete odgovarajući “search engine” kako je pokazano na gornjoj slici. U slučaju da ste prije Yandexa bili na nekom drugom pregledniku, ovaj preglednik će vam ponuditi opciju importiranja svih zaporaka, podataka, osobnih “bookmarka” iz prethodnog preglednika.

Tor preglednik možete koristiti anonimno, no nećete se moći prijaviti na društvene mreže zbog skrivene lokacije.

Želite li potpunu anonimnost na internetu (koliko je to danas moguće) tada vam preporučamo  TOR-a (The Onion Browser), no on ima svojih limita, na primjer društvenim mrežama ne možete pristupiti s TOR-a jer skriva vašu lokaciju, stoga je Yandex opet najbolje rješenje za uobičajeno djelovanje na internetu.

Čišćenje povijesti internetskog pretraživanja

Čišćenje povijesti iz preglednika je i te kako važno. Na takav način brišete “kolačiće” i tragove pregledavanja, te onemogućujete aktivno prikupljanje podataka od trećih strana koji profitiraju s informacijama o vašim internetskim navikama.

CCleaner, brz dobar i besplatan.

Povijest možete očistiti direktno u samom pregledniku ili pak možete koristiti CCleaner, jednostavan i siguran program koji briše kolačiće čak i iz integriranih preglednika, na primjer Windows Explorea ili Windows Edgea koji djeluju čak iako nisu vaši zadani internetski preglednici. CCleaner je odličan i za sređivanje registryja, te preporučamo da povijest brišete svakodnevno, te da nakon toga kliknete i opciju uređivanja registryja kako bi vaš operativni sustav djelovao što bolje i brže.

Elektronička pošta

Elektronička pošta ili e-mail je postala uobičajena norma, na žalost malo tko razmišlja tko je provider te iste elektroničke pošte. Yahoo i Gmail su najslabije karike. Yahoo je prije nekoliko godina imao preko milijun i pol hakiranih osobnih računa, dok je Gmail u sklopu zloglasnog Googlea koji već sada nadgleda 90% javnog udjela interneta i to mu nije dovoljno već želi još.

Tko nas to tamo sluša, gleda i čita?

Elektronička pošta bi s pravom trebalal biti sigurna, na žalost ona to nije, ne zato što mi to ne želimo, već zbog toga što postoji cijeli niz cyber oružja koja masovno nadgledaju elektroničku poštu i ostale vidove elektroničke komunikacije, poput PRISM – programa za nadgledanje američke ili pak osobnih hakerskih podviga poput nedavnog Yahoo slučaja.

Sigurni Yandex je jedan od najboljih opcija za alternativnu elektroničku poštu.

Na prvom mjestu se nalazi Yandex mail koji vam daje besplatnu ???????@yandex.com adresu s 3GB prostora za pohranu. Yandex posebnu pažnju daje osiguravanju vaših podataka i elektroničkoj korespodenciji, te za razliku od Googla ili Yahooa ili pak Hotmaila ne skuplja podatke o vama i ne predaje ih trećim stranama.

Zahvalna opcija nekriptirane elektroničke pošte.

Lavaboom je njemački nosač enkriptirane elektroničke pošte koja je dobra za kodiranu korespodenciju među privatnim korisnicima, slična stvar je s Protonmail koji osigurava enkripciju između korisnika. Od ovakvih enkriptiranih opcija najbolji je Tutanota koji omogućava čak i impementaciju Microsoft Outlooka što smatramo posebno interesantnim.

Društvene mreže

Sve društvene mreže skupljaju vaše osobne podatke, preference, religijska, politička, socijalna i ostala stanovišta. Ne postoji način na koji se možete u potpunosti osigurati dok djelujete na društvenim mrežama, na žalost sveprisutni Facebook prikuplja podatke o vama čak i dok niste na Fejsu, dok Twitter sankcionira svoje korisnike prema djelovanju van mreže. Društvene mreže su osmišljene kako bi nas špijunirale, htjeli mi to ili ne na njima smo najranjiviji. Svako odraslo ljudsko biće mora samo odlučiti koliko je voljno dijeliti informacija na nekoj društvenoj mreži, no također mora znati kao urediti skrivene opcije na mreži s kojima će što više spriječiti “švrljanje” po vašim osobnim podacima.

U ovom dijelu ćemo se fokusirati na Fejs jer ova mreža prednjači po negativnim trendovima.

Kada stvorite korisnički profil na Facebooku, vi se u načelu slažete sa špijuniranjem, nadgledanjem, dijeljenjem vaših osobnih podataka s raznoraznim tajnim agencijama i monitoringom vaše aktivnosti, unatoč ustavnim pravima na slobodu izražavanja, i prava na privatnost vi je automatski gubite s korištenjem bilo koje društvene mreže, tražilice i servisa na internetu.

Dobro je znati tko vas nadgleda.

Prvo otkrijte tko vas “prati” na Fesju, osobe koje se izdaju za osiguranje na ovoj mreži, a to nisu je lako blokirati, oni koji su stvarni administratori Fejsa, a koji vas nadgledaju imaju više ovlasti od vas sami te ih je nemoguće blokirati, no barem znate tko vas špijunira. U članku pod nazivom: “UDARNA VIJEST: Otkrijte tko špijunira i nadgleda vaš profil na Fejsu!” možete pratiti detaljna objašnjenja kako biste otkrili vaše “špijune” administratore.

Ako niste pažljivi špijunirat će vas o svemu.

Na Fejsu su puno veći problemi kompanije koje namjerno skupljaju sve vaše podatke. U članku pod nazivom: “Otkrijte koje tvrtke vas špijuniraju preko Fejsa i kako ih blokirati!” smo u detalje objasnili kako otkriti i blokirati kompanije koje prate svaki vaš korak na internetu.

Važno! Otkrijte koje vas kompanije prate preko Fejsa.

Ako niste pažljivi, preko Fejsa će treće kompanije skupljati sve moguće informacije o vama, od datuma rođenja, vaših vjerskih i političkih stavova, aktivnosti, interesa, stvari koje vam se sviđaju, objava na vašoj vremenskoj crti, obitelji, osoba s kojima ste u vezi, vrste osobnih veza, aktivnosti vaše web stranice, odabir vaših aplikacija i njihovo korištenje. Smatramo kako je ovakva vrsta špijunaže nedopustiva te vam preporučamo da odkliknete sve takve opcije, te da blokirate sve kompanije koje vas aktivno nadziru preko Fejsa.

Mislite li da smo paranoični? Pogledajte vlasnika Fejsa kako je prekrio ugrađenu kameru s ljepljivom trakom te audio in/out s crnom ljepljivom trakom na lap-topu. Što vam to govori?

Ako posjedujete kameru koja nije ugrađena u vaše računalo, isključite je iz kompjutera kada je ne koristite, ako je ugrađena, stavite komadić papira preko nje, ako imate neugrađeni mikrofon isključite ga kada ga ne koristite, ista stvar je i sa slušalicama, isključite ih kada ih ne koristite jer se i one mogu koristiti kao mikrofoni te snimati svaku vašu riječ u radijusu od 4 metra. U slučaju da posjedujete ugrađeni mikrofon, poslužit će bilo kakva nepravilna mekana prepreka, na primjer komad plastelina u vrećici kojom ćete obložiti svoj mikrofon kada ga ne koristite i slično.

Navedeni primjeri su osnove zaštite vaših računala i vaše privatnosti, naravno da o ovakvim stvarima nećete naći puno informacija, niti se o istima puno piše u mainstream medijima jer je u interesu određenih skupina da svi mi budemo što izloženiji njihovim toksičnim utjecajima. Na nama je da se što bolje zaštitimo, te da stalno učimo o novim infomacijama koje bi nam mogle pomoći u očuvanju vlastitih privatnih podataka.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.