Autor: Ljubica Šaran
Psi su zbog svojih iznimnih društvenih osobina najčešći kućni ljubimci modernog čovjeka, kako zbog mogućnosti suradnje s nama, tako zbog svoje vjernosti i inteligencije. Iako znanstvenici smatraju kako su psi s nama nekih 40 tisuća godina, čini se da bi ta brojka mogla biti i puno dulja, naročito ako se uzmu u obzir anomalije u radiokarbonskom datiranju fosila. Najstariji “kućni” ljubimac je evoluirao uz ljude tako da je danas u stanju prepoznati ljudske emocije, facijalnu ekspresiju ljudi, bolesti i raznorazne opasnosti. Mozak pasa se razvijao na način da bi mogao razumijeti našu verbalnu komunikaciju, da bi mogao shvatiti naše potrebe i poduzeti potrebne akcije kako bi zaštitio ili razonodio svoju ljudsku obitelj. Provjerite zašto je pas najbolji čovjekov prijatelj.
Možda jesu nastali od vukova, no psi zasigurno vole ljude.
Canis lupus familiaris ili Canis familiaris je najraširenija i najraznovrsnija kopnena vrsta mesojeda na planeti. Psi su prva domesticirana životinjska vrsta koja je pradavnom čovjeku pomagala u lovu i ribolovu te je imala zadatak čuvanja ljudskih staništa kroz milenije. Pa ipak nastanak prvog ljudskog ljubimca je poprilično maglovit, naročito zbog činjenice kako su ljudi kontroliranim parenjem stvarali vrste pasa čiji je trag jako teško pratiti. Poznatio nam je kako su divlji psi i sivi vukovi pradavni preci današnjih domaćih pasa. Pronađeni su zemni ostaci ljudi uz zemne ostatke pasa stari gotovo 15 tisuća godina, dok najstari pronađeni ostaci psa uz pradavne ljudske naseobine datiraju na nekih 37 tisuća godina. Unatoč prvotnim pretpostavkama da su psi svoju popularnost dobili tek s ustaljivanjem poljoprivrede, činjenice ukazuju kako su zapravo prvi psi pratili lovce skupljače, dakle reklo bi se kako je misteriozni kromanjonac koji je gotovo izniknuo iz “ničega” također uzrokovao i nastanak zanatlijskih radova, umjetnosti te da je on bio tvorac i dizajner prvih pripitomljenih pasa.
Osjećaje koje psi pokazuju prema malim bebama se jedino može usporediti s istim osjećajima koje psi pokazuju vlastitim potomcima.
Razlog za svekoliku “ljubav” ljudi prema psima leži u činjenici kako se psi mogu prilagoditi ljudskim potrebama, oni na nevjerojatan način suosjećaju s ljudima i imaju stanovitu empatiju koju ne možemo pronaći niti u jedne druge pripitomljene životinje. Takvo što je moguće jer se pseći mozak mijenjao u doticaju s ljudima, naime psi imaju razvijen prednji moždani režanj, a taj režanj je odgovoran za smirivanje, socijalne vještine i empatiju. Pozitivna interakcija ljudi i pasa okida oksitocinsku rekaciju kod obje vrste, kada milujemo pse i kada se oni igraju s nama oksitocin stvara posebnu vrstu povezanosti koju inače možemo vidjeti jedino između obiteljskih pripadnika i privrženih parova. Psi i mačke također imaju mogućnost pokretanja rada parasimpatičkog nervnog sustava te se s njima opuštamo, kod onih ljudi i pasa koji su jako povezani se također događa još jedno malo čudo, naime kod obje vrste se pokreće kranijalni živac ili živac lutalac koji odigrava brojne važne funkcije u organizmu, poput jačanja i kontrole imunog sustava, regulacije psihofizičkog stresa, regulacije rada srca, pluća i svih mekanih organa.
Bez obzira koliko smo mi toga svjesni, psi su se promijenili s nama jednako kao i mi s njima. Očigledno da je zajednička evolucija djelovala na obje strane. Pradavni stočari su bili ovisni o svojim psima jednako kao i pradavni lovci, s druge strane osim prepoznavanja naših fizičkih i psihičkih stanja, psi su naučili još nešto, biti posebno pažljivi prema ljudskoj djeci i gotovo ih smatrati svojom vlastitim potomcima. Domaći psi, ako su dobro odgojeni će biti jako strpljivi s malom djecom svojih gospodara, s njima razvijaju vezu koja obično prestaje sa smrću psa. Smatra se kako su psi razvili taj osjećaj jer su njihovi prevci – vukovi zapravo i sami društveni i zajednički podižu mlade.
Razlika između pasa i vukova se najviše može pronaći u njihovoj krvi, naime psi imaju drugačija crvena krvna zrnca, različitu ph vrijednost krvi i različiti metabolizam.
Veza koja se stvara između psa i beba traje za cijeli život i prestaje tek smrću psa.
Australijski dingo je jedna od najstarijih vrsta pasa čiji nastanak možemo zahvaliti australijskim Aboridžinima. Australijski domoroci su u biti i najstarija nacija na svijetu te u nepromijenjenom stanju žive već 60 tisuaća godina, njihova predaja je dingo pse urezala u nacionalnu svijet i raznorazne petroglife kontinenta. Iako znanstvenici smatraju da su dingo psi na teritoriji Australije misteriozno došli prije nekih osam tisuća godina, tvrde kako su u bliskom srodstvu s vrstom divljih pasa s Papue i Nove Gvineje no da se njihova genetika odvojila još prije nestanka prošlog ledenog doba. Unatoč mnogim nepoznanicama činjenica je kako dingo psi imaju 70% genetičke podudarnosti s ostalim pripitomljenim psima, što bi nas moglo navesti na pomisao kako najbolji prijatelji čovjeka možda imaju negdje zajedničkog pretka, no na definitivne odgovore ćemo morati pričekati. Ovo je samo jedan od primjera problematike s kojom se nosi znanost glede nastanka i razvoja pasa.
S druge strane znanost je bila sasvim odlučna u tome da zaključi kako nas psi i mačke razumiju, no mačke uglavnom ne mare što im ljudi govore, pseća sreća poprilično ovisi o signalima koje ljudi odašilju, uključujući i ono što im govore. Psi uglavnom prepoznaju što im ljudi govore i kako im to ljudi govore. Neke vrste pasa poput border collia su u stanju naučiti preko 200 riječi ili zapovijedi, a neki psi mogu čak i prepoznavati imena stotine igračkica i njih znaju asocirati s oblicima samih igračaka.
Najpametniji pas prepoznaje i reagira na 1000 riječ i zapovijedi, što znači da je pseća inteligencija takva da zavrjeđuje istraživanja i ljudsko priznanje.
Najnevjerojatnije otkriće vezano za pse je činjenica kako su oni “tjunani” da vole ljude, naime rekacije u prednjem moždanom režnju psa i dobro skrivenom ‘caudate nucleusu’ otkrivaju da psi reagiraju na ljude s brojnim pozitivnim emocijama uključujući i nešto što bi se moglo nazvati ljubavlju na životinjskoj razini. U nekim slučajevima ta ljubav je povezana s činjenicom da ih hranimo, vodimo u šetnju i brinemo se o njihovom psihofizičkom dobrostanju, no istraživanja su pokazala kako psi pozitivnije reagiraju na ljude negoli na pripadnike vlastite vrste. Ta neobična privrženost je čini se također nastala sa selektivnim parenjem i evolucijom samih pasa, dodamo li k tome i neobično razvijen centar koji se bavi procesuiranjem verbalne komunikacije, tada stvar postaje poprilično jasna – psi su jedinstveni zahvaljujući mozgu koji se mijenjano kroz milenije, a mijenjao se sukladno s interakcijom s ljudima.
Zbog činjenice kako je pas u mogućnosti osjećati kompleksne i visoke socijalne osjećaje, te je u stanju razumijevati i razmjenjivati informacije s ljudima na svoj osoben način, stavlja ovu vrstu na pijedestal ispred svih drugih domaćih životinja.
Psi se ljudima odužuju na mnogobrojne načine, otkrivanjem droge, eksplozivnih naprava, traganjem za nestalima i povrijeđenima, otkrivanjem bolesti, sprječavanjem raznoraznih napada poput epilepsije, srčanog zastoja i slično. U zadnje vrijeme je ustanovljeno kako psi s velikom sigurnošću mogu namirisati rak i dijabetes i to bolje negoli su ga u stanju otkriti liiječnici i najsofisticiranije metode. Ovi četveronožni pratitelji ljudi su nas kroz svoju evoluciju toliko upoznali da je očigledno kako nas vežu duboke i nevjerojatne spone zbog toga sa sigurnošću možemo reći, psi su zaista najbolji čovjekovi prijatelji.
Izvori:
Science confirms: dogs understand us. But do we get them too?
Dogs Can Understand Both What We Say and How We Say It
Is the Dog’s Brain Tuned to Love People?
Meet the dogs who can sniff out cancer better than some lab tests
Dogs can understand human speech, scientists discover
How Dogs Can Sniff Out Diabetes and Cancer
Podijelite ovaj tekst:
Kategorije:U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH, VJEROVALI ILI NE
Matrix World 