Pod povećalom MW-a

Ujedinjeno Kraljevstvo – vratilo se mlijeko u staklenim bocama

Autor: Anamarija Vukojević

Činjenica, koja je svima poznata, je da smo tijekom nekoliko desetljeća uspjeli odložiti tone i tone smeća u ocean. Od najrazornijih elemenata ovog onečišćenja je plastika čija razgradnja traje tisuće godina. Kao rezultat toga, ribe i biljni i životinjski svijet je postao otrovan. Posljedično, toksini iz plastike su ušli u prehrambeni lanac i prijete ljudskom zdravlju. Potaknuti rastućim strahom u svezi utjecaja plastike na okoliš, u Ujedinjenom Kraljevstvu se mlijeko u staklenim bocama ponovo vraća u ‘modu’.

Početkom 90-ih godina supermarketi su prešli sa staklenih boca na jeftine plastične varijante kojima su podigli svoju zaradu no isto tako gotovo uništili biznis raznosača mlijeka. Pa ipak, mlijeko u staklenim bocama se, zbog ekološke osviještenosti, ponovo vraća. Možemo li spasiti ono što je već gotovo uništeno?

Oko 10-20 milijuna tona plastike završavaju u oceanu svake godine. Stručnjaci konzervativno procjenjuju da 5,25 trilijuna čestica težine ukupno 268,940 tona trenutno pluta u svjetskim oceanima. Plastika je ‘odlična’ jer je izdržljiva no isto tako plastika je grozna zbog istog razloga. Gotovo svaki komad plastike ikad napravljen je još uvijek na planeti u nekoj formi. Očekuje se da će ove godine globalna proizvodnja plastike biti više od 300 milijuna tona. Procjenjuje se da će do 2050., kada se broj populacije bude povećao na deset milijardi ljudi, količina plastike na našoj planeti uvećati tri puta. Nije pravo pitanje kako se riješiti plastike nego zašto se plastika uopće više i proizvodi kada se zna kako to utječe na okoliš, ljude, životinje, biljke i samu planetu?

Na početku 2018. godine britanska premijerka Theresa May najavila je plan za uklanjanje svih mogućih plastičnih otpadaka do 2042. godine što bi zapravo najviše doprinjelo britanskom budžetu koji bi se, zbog dodatnog poreza na jednokratne plastične artikle, uvećao. Tko tu kome maže oči?

Najveća kompanija proizvodnje mlijeka Dairy UK tvrdi da je dostava mlijeka u staklenim bocama pred vrata kupaca ove godine dosegla cifru od milijun boca dnevno dok je, prije dvije godine, ta cifra bila oko 800 000 boca dnevno.

Dostavljači mlijeka su se prvi put pojavili 1860-ih s dolaskom željeznica, što je omogućilo svježe mlijeko i jeftino nošenje mlijeka s farmi u gradove.

Početkom dvadesetih godina, dostava mlijeka se isporučivala uz pomoć konja i kolica, ponekad do tri puta dnevno. Kada je većina ljudi počela kupovati hladnjake u 50-ima, dostava mlijeka se smanjila na jedanput dnevno.

Što se tiče stanja u Hrvatskoj, još 2010. mljekomati su došli na tržište. To je omogućilo malim proizvođačima mlijeka da dostave svježe mlijeko kupcima i da pri tome zarade. Njihova obveza je da svakodnevno pune mljekomat mlijekom proizvedenim na njihovoj farmi te su odgovorni za kvalitetu mlijeka. Dezinfekcija uređaja bi se trebala obavljati svaka 24 sata. Jeste li već koristili mljekomat i koliko ste zadovoljni proizvodom?

Otvoren prvi mljekomat u Bjelovaru, 1. srpnja 2011., Gradska tržnica u Bjelovaru FOTO: Ljiljana Balažin

Proizvođači mlijeka, koji koriste mljekomat kako bi dostavili svježe mlijeko svojim kupcima, su zaključili da je ovaj projekt puno bolje prošao u manjim gradovima gdje ljudi imaju izgrađene navike kupovine svježih namirnica dok se Zagreb pokazao kao potpuni promašaj, stoga Zagreb gotovo da nema više niti jedan mljekomat. [Dobili smo informaciju od jedne gospođe iz Zagreba da postoji mljekomat na tržnicu u Jarunu.]

Ukoliko vas zanima ova investicija kao proizvođača mlijeka pročitajte odličan tekst Agrokluba: Nabavka i postavljanje mljekomata.

Koliko je utjecaj plastike dostigao svoj vrhunac govori i činjenica da je otkriveno da je i polarni led kontaminiran usitnjenim plastičnim otpadom o čemu smo pisali još 2014. ovdje:

…Obbardova i njene kolege su došli do podataka o kontaminaciji polarnog leda s plastikom tako što su bušili duboke rupe u naslagama leda na polovima. Oni su otkrili kako se u našim polarnim kapama nalazi neobična polimerska mješavina koja se sastoji od: 54% rajona (vještačke svile – polu sintetičke polimerske mješavine), 21% poliestera, 16% najlona i 3% propilena, s manjim dijelom kombiniranih modernih polisetera različitih imena.

Jesmo li mi, obični ljudi, krivi za ovakvo stanje i što mi možemo učiniti u vezi toga?

Iako riba koju mi dobivamo, ‘lijepo’ upakiranu, dođe na naš stol, stanje je zapravo totalno drugačije.

Činjenica je da svatko od nas može učiniti onaj mali dio svog utjecaja tako da koristi sve više proizvoda koji ne sadržavaju plastiku (koji uopće proizvodi ne sadrže plastiku u nekoj formi?), no što može učiniti ‘mali čovjek’ naspram ove plastične apokalipse za koju su odgovorni gigantski proizvođači plastike koji još uvijek tvrde da ona nije prijetnja ljudima i životinjama? Objavljena znanstvena studija iz žurnala Current Biology jasno je dokazala da plastika iz oceana ulazi u tkiva oceanskih životinja te se tako plastični toksini, putem prehrane ribom, rakovima i sisavcima, pohranjuju u ljudski organizam. Sljedeći put kad vam neki ‘ekološki osviješteni’ ljudi budu nabijali krivicu zbog ovakvog ‘plastičnog’ stanja planete sjetite se da se i dalje koristi plastika u proizvodnji i da se ne radi na smanjivanju proizvodnje već na povećavanju jednostavno zato što živimo u poneriziranom svijetu kojemu je jedini cilj zarada a ne zdravlje nas i naše planete. Gdje će isti ti živjeti za 50ak godina čini se da nije stvar o kojoj takvi razmišljaju.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

Milkmen are returning to London as millennials order glass milk bottles in a bid to slash plastic waste

Milk floats and glass bottles make a comeback as shoppers shun plastic 

Glass milk bottles making a comeback on Devon doorsteps

Velike količine plastike iz oceana su završile u polarnom ledu

Trećina ribe ulovljena u Engleskom kanalu kontaminirana je plastikom

Bid to clean up seas with plastic tax draws mixed response

Great Pacific garbage patch

Are We Witnessing the Death of Our Planet?

Shocking photo shows Caribbean Sea being ‘choked to death by human waste’

Ocean Trash: 5.25 Trillion Pieces and Counting, but Big Questions Remain