Autor: Ljubica Šaran

Morski nomadi stalno zbunjuju znanstvenike zbog svoje nevjerojatne adaptacije životu na moru i ronjenju. Nakon objave studije koja je otkrila kako djeca morskih nomada pod vodom vide poput dupina, na svjetlost dana je izašao još jedan nevjerojatan podatak, naime ovi neobični ljudi su u stanju roniti na dah do dubine veće od 61 metar, te pod vodom ostaju 13 minuta zahvaljujući promjeni u anatomiji i genetici. 

Morski nomadi – Bajau su s pravom dobili nadimak “ljudi ribe”, njihova genetika i anatomija im omogućava do 17 minuta ronjenja na dah.

Više od 1.000 godina pleme “morskih nomada“, točnije naroda Bajau, živi od mora i na moru. U jugoistočnoj Aziji Bajau se nazivaju i “ljudi ribe” zbog činjenice da dugo mogu roniti, te da im je glavni izvor proteina ono što ulove u moru. Unatoč prehrani koja se isključivo sastoji od ribe, morskih plodova, morskih algi, rakovica i školjki, pripadnici plemena Bajau su zdravi i dugovječni.

Bajau gotovo svu hranu dobivaju iz mora, pa ipak žive zdravo i dugovječno.

Zbog svog interesantnog načina života znanstvenici su ih počeli istraživati, a spoznaja o njihovoj jedinstvenosti je zaintrigirala cijelu znanstvenu zajednicu.

Igra s morskim psom, za nas kopnene ljude, opasna, za Bajau ljude sasvim uobičajena i normalna.

Naime, Bajau imaju nevjerojatnu urođenu mogućnost ronjenja na dah, točnije ronjenje do 70 metara dubine zahvaljujući tegu i običnoj drvenoj masci, a djeca ostaju pod vodom nekoliko minuta dok odrasli bez većih poteškoća rone i do 10 minuta, dok su zabilježeni i slučajevi u kojima su Bajau muškarci ronili i do 13 minuta.

Melissa Ilardo ultrazvučno pregledava slezene plemena Bajau.

Kako bi otkrili što Bajau narodu omogućava takvo ronjenje na dah, znanstvenici su pokrenuli niz istraživanja. Nakon ultrazvučnog snimanja Bajaua otkriveno je da su njihove slezene 50% veće od ostatka ljudske populacije. Oni se rađaju s povećanim slezenama, jednako kao i tuljani koji rone na velike dubine.

Bajau žive na moru i od mora. Za razliku od “kopnenih ljudi” imaju 50% veću slezenu, neobičnu količinu hormona štitnjače T4 i genetičku jedinstvenost.

Slezena igra odlučujuću ulogu pri ronjenju, jer tijelo nakon uranjanja u hladnu vodu, dolazi u takozvani “mod za preživljavanje”, krv počinje kolati jedino u vitalnim organima, dok slezena otpušta u krvotok crvena krvna zrnca prepunjena kisikom.

Mali Bajau u svom elementu, pod vodom su poput malih riba. Njima nije potreban intenzivan trening kako bi postali vrsni ronioci, za to imaju prirodnu anatomsku i genetsku predispoziciju.

Na takav način u ljudskoj se krvi povećava količina kisika za nevjerojatnih 9%. Dodamo li kako je prosječna slezena Bajaua 50% veća od normale, računica je još interesantnija.

Tipičan život morskih nomada plemena Bajau.

Voditeljica studije Melissa Ilardo sa sveučilišta Cambridge je zaključila kako su Bajaui s pravom dobili naziv “ljudi ribe” te da je njihova anatomija i genetička prilagodba iznimna. Ona je također dodala kako su ljudi poprilično “plastični” te da se prilagođavaju okružju u kojemu žive.

Bajau u svom prirodnom elementu – moru.

Bajau su razvili gen pod nazivom PDE10A kojeg ne posjeduju njihovi kopneni susjedi Saluani niti druge vrste ljudi koje su se fokusirale na život na kopnu. Gen PDE10A omogućava veliku slezenu te određuje količinu hormona T4 koje proizvodi štitnjača.

Ilardo je objasnila da se genetička posebnost Bajaua odražava na njihovu mogućnost dugog ronjenja na dah te da njima zadržavanje daha i ronjenje na velikim dubinama dolazi prirodno bez potrebe za dugačkim i iscrpljujućim treninzima kroz koje moraju prolaziti svi profesionalni ronioci diljem svijeta.

Studija o Bajau ljudima je objavljena u znanstvenom žurnalu Cell.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

It’s all in the spleen: Indonesian tribe members can hold their breath for 13 minutes

‘Super human’ evolution of ‘Indonesian fish people’ revealed: Tribe can dive 230ft and hold their breath for 13 minutes underwater after developing unusually large SPLEENS

Tribe of ‘fish people’ evolved huge spleens so they can dive to the bottom of the ocean, scientists discover