PRIZMA DRUŠTVA

Čokolada – hrana bogova

Autor: Ljubica Šaran

Ljudi smatraju čokoladu jednom od najomiljenijih poslastica. Čokolada je za neke postala utjeha u životu punom stresa, za druge je pak postala izvor energije, dok je za većinu ljudi ostala hedonistička uživancija. Znanost je tek odnedavno počela istraživati interesantne odlike čokolade koje ovu poslasticu svrstavaju u sam nutricionistički vrh.

Kako nastaje čokolada?

Moderna čokolada je procesuirana hrana proizvedena od najvećeg udjela mljevenih sjemenki drva Theobroma cacao, kojeg mi poznajemo pod imenom kakaovac i manjeg udjela šećera i ostalih slastičarskih dodataka koji variraju u zavisnosti od proizvođača i vrste čokolade. Iako bijela čokolada nosi ime „čokolade“ ona to zapravo nije jer u njoj nema kakaa.

Plod i sjemenke drva kakaovca.

Plod i sjemenke drva kakaovca.

Današnja čokolada se najčešće proizvodi u obliku pločica, tabli, pralina i bombonjera, i osim što se razlikuje po dodacima, od pečenih badema i lješnjaka do cimeta i narančine kore, čokolade se razlikuju i po udjelu šećera, mlijeka, maslaca i kakaovca. Zbog toga na tržištu nalazimo varijacije od jako tamne gorke čokolade s jako malo šećera i bez mlijeka, do mliječne svijetle čokolade s velikim udjelom šećera i mlijeka.

Povijest čokolade

Čokolada je svoj interesantan razvoj započela u pred Majanskom i Olmečkom periodu među plemenima koja su naseljavala Srednju Ameriku i sjeverne dijelove Južne Amerike. Ne zna se točno kada su ova pradavna plemena počela s kultivacijom kakaovca no poznato je da su svi imali zajednički nazivnik za ovu poljoprivrednu kulturu koju su nazivali „drvom bogova.“

Maje i čokolada, poglavar brani podaniku uzimanje čokoladnog napitka.

Maje i čokolada, poglavar brani podaniku uzimanje čokoladnog napitka.

Zapečene i samljevene sjemenke kakaovca su pretvarali u tekući napitak. 2007., godine znanstvenici su otkrili kako su na području Hondurasa u Puerto Escondidu pronađeni najstariji olmečki tragovi masovne kultivacije kakaovca koja je datirana na 1400 godina prije nove ere. Pored plantaža je pronađena grnčarija od terakote u kojoj su se pronašli prastari tragovi jednostavnog napitka od kakaa pomiješanog s fermentiranim šećerima. Dakle prvi čokoladni napici su bili alkoholna pića.

Maje su umjetnost pravljenja čokolade donijele na novu razinu, stvarajući gorka čokoladna pića s udjelom čilija koja su služena u najvažnijim religioznim ritualima no i u svakodnevnom životu. Maje su jako dobro poznavale svojstva ovog napitka i običavali su ih piti u svim prilikama, pa čak i kao nagradu za težak rad ili sredstvo za potenciju. Maje su toliko obožavale kakao i čokoladu da su drva kakaovca uzgajali u vrtovima uz kuće bez obzira kojoj su kasti pripadali.

Osnovni sastojci za pripravljanje majanskog čokoladnog napitka.

Osnovni sastojci za pripravljanje majanskog čokoladnog napitka.

U Puertu Escondidu se ostatak šećera u čokoladi nalazi tek u period mlađem od 1100 godine prije nove ere.

U Wikipediji stoji sljedeće:

Visoko razvijena civilizacija Maja u travnju je priređivala slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha, tijekom kojega bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo plaćanja. U Meksiku su potvrđena slična slavlja.

Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofor Kolumbo donio je na španjolski dvor i sjeme kakaovca, ali nije pobudilo nikakvo zanimanje. Tek će španjolski konkvistador Hernán Cortés kada krene u osvajanje Južne Amerike i uništavanje tamošnjih civilizacija probati Xocolatl, toplu kakaovu tekućinu koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima.

Volite li Vi čokoladu?

Volite li Vi čokoladu?

Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali začine poput vanilije i čilija, a tek će Europljani od čokolade napraviti slatkiš. Španjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali čokoladu, još uvijek tekuću, počeli su dodavati šećer i cimet, ali tajnu nisu mogli dugo skrivati.

Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg nadnevka i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. g. patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Englezi (Joseph Fry) su 1847. g. otkrili kako taj prah miješati sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem te je takva nova čokolada postala ubrzo omiljena i bila je to prva čokolada za jelo. Švicarac Daniel Peter je eksperimentirao s mlijekom kao sastojkom u čokoladi i uspio je proizvesti prvu mliječnu čokoladu 1875. g.

Dalje su Švicarci usavršavali proizvodnju čokolade i godine 1879. Rudolf Lindt (Lindt je danas jedna od najpoznatijih tvornica čokolade) napravio je čokoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu “chocolat fondant”).

Ime „čokolada“ potječe iz vremena kada se čokolada više pila kao napitak iz riječi Xocóatl ili chocolatl (xoco što znači gorko i atl voda), od čega se dalje proširila po drugim indoeuropskim jezicima, pa je ušla u engleski kao chocolate, njemački Schokolade, francuski chocolat. U današnjem nahuatlu zove se xocolātl.

Sastav čokolade

U 100 grama obične čokolade se nalazi: 10 grama bjelančevina, 27 grama masnoća, 54 grama ugljikohidrata, 9 grama tvari koje pospješuju probavu, 400 miligrama kalija, 300 miligrama magnezija, 250 miligrama fosfora, 100 miligrama kalcija, 12 miligrama natrija, 3 miligrama željeza i 500 miligrama teobromina.

Čokolada također sadrži:

Triptifan: Esencijalna aminokiselina koja sudjeluje u proizvodnji serotonina, a lagano topljenje čokolade na jeziku potječe lučenje endorfina (prirodnog hormona sreće) kojeg proizvodimo i za vrijeme seksualne aktivnosti.

Anandamid: Prirodni opijat kojeg u čokoladi ima u iznimno malim količinama i koji ne stvara ovisnost.

Feniletilamin: Tvar koju lučimo u mozgu kada smo zaljubljeni, i koja se uglavnom pretvara u dopamin u moždanim centrima koji su odgovorni za zadovoljstvo, ovi centri se uglavnom uključuju za vrijeme doživljavanja orgazma. Normalno ljudsko biće nema veliku potrebu za dopaminskom nagradom, no psihopate, naročito esencijalne psihopate imaju poremećaj u mozgu koji uvjetuje potrebu za stalnom dopaminskom nagradom.

Njezino kraljevsko veličanstvo - čokolada.

Njezino kraljevsko veličanstvo – čokolada.

Antioksidansi: Čokolada sadržava velike količine prirodnih antioksidanata. Osim Q10 čokolada sadrži i flavonoide koji sprječavaju i liječe brojne bolesti i poremećaje, uključujući Parkinsonovu bolest, kancerogena oboljenja, dijabetes, aterosklerozu (začepljenje krvožilnog sustava), itd. Flavonoidi su gorki biljni proteini, njih osim u čokoladi pronalazimo i u čajevima, luku, češnjaku, jabukama, bananama, tamnom bobičastom voću, itd.

Saznajmo što je sve znanost uspjela otkriti o čokoladi i kakau.

Regularna konzumacija čokolade štiti od negativnog sunčevog zračenja

U žurnalu Letter of Applied Microbiology je 2009., godine objavljeno znanstveno istraživanje u čijem zaključku stoji kako flavonoidi iz kakaa i čokolade pored antioksidativnih svojstava imaju visoka zaštitna svojstva protiv sunčevog zračenja. HF ili visoki flavonol se najviše može naći u tamnoj gorkoj čokoladi u kojoj je nivo HF-a sačuvan. Znanstvenici su u periodu od 12 tjedana klinički izučavali učinke konzumacije 20 grama tamne čokolade na zdrave ljude koji su se svakodnevno sunčali, dok je druga kontrolna grupa konzumirala običnu čokoladu. Grupa koja je koristila tamnu čokoladu je bila u potpunosti zaštićena od štetnog UV zračenja dok je zaštitni utjecaj u grupi koja je jela običnu čokoladu ostao neprimijećen.

Čokolada s velikim udjelom kakaa ima jednake pozitivne učinke na zdravlje kao i crveno vino

U znanstvenom istraživanju objavljenom 2009., godine otkriveno je kako čokolada ima nevjerojatna pozitivna svojstva na ljudski metabolizam, pravilno korištenje i raspodjelu energije, te povećanje izdržljivosti. Jedino je crveno vino imalo jači pozitivni učinak na ljudski metabolizam od čokolade bogate kakaom.

Tamna čokolada poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava

U znanstvenoj studiji objavljenoj 2007. godine, istraživači iz Kardiovaskularnog centra i Sveučilišne bolnice u Zurichu su otkrili kako tamna čokolada ima izrazito potentna antioksidativna svojstva. Antioksidansi iz tamne čokolade sprječavaju i umanjuju simptome koronarne ateroskleroze, pa čak i kod pacijenata s presađenim srcem. Najjači antioksidans u čokoladi je flavonoid koji se pak najviše može naći u tamnoj gorkoj čokoladi bez mlijeka.

Tamna čokolada povećava količine dobrog kolesterola i smanjuje količine lošeg kolesterola

U studiji koja su 2008. godine napravili znanstvenici Instituta za Javno Zdravstvo Finske i Sveučilišta u Koupiou, otkriveno je kako polifenoli u kakau i tamnoj čokoladi utječu na kontrolu i uravnoteženje masnoća u krvi. U tri tjedna kliničkih ispitivanja, sudionici studije su konzumirali 75 grama različitih vrsta čokolade, u grupi koja je konzumirala tamnu čokoladu je otkriveno smanjenje od 11,4% do 13,7% lošeg kolesterola i povećanje dobrog kolesterola za isti postotak. Sve ostale grupe su imale manje pozitivne učinke dok grupa koja je koristila bijelu čokoladu uopće nije imala nikakve promjene u krvi. Znanstvenici smatraju da su masne kiseline iz kakaa utjecale na modifikaciju masnoća u krvi korisnika te da su također smanjivala oksidacijsku štetu u tijelima korisnika.

Čokolada ima ista farmakološka svojstva kao i marihuana

U znanstvenom istraživanju koje je objavljeno 1996., godine otkriveno je kako supstance u čokoladi i kakau mogu oponašati kanabinoide aktivacijom istih receptora u ljudskom mozgu i povećanjem nivoa anandamida. Anandamidi su lipidi koji se povezuju s kanabinoidnim receptorima i koji oponašaju psihoaktivne efekte droga. Drugim riječima čokolada povećava učinke marihuane, što se može implementirati u medicinskom korištenju Canabisa sative Indice, i to smanjenjem doza i učinaka opijata no povećanjem učinkovitosti zbog simultanog korištenja s konzumacijom čokolade.

Konzumacija čokolade smanjuje mortalitet od kardiovaskularnih bolesti

U istraživanju koje su obavili 2007., godine znanstvenici Sveučilišta John Hopkins u Baltimoreu, otkrilo je kako uobičajena konzumacija čokolade smanjuje broj smrtnosti uzrokovanog srčanim zastojima i različitim kardiovaskularnim bolestima i poremećajima. Mortalitet kod ljudi koji su imali iznimno teške kardiovaskularne poremećaje i bolesti se smanjio uz konzumaciju tamne čokolade nakon samo 48 sati testiranja.

Tamna čokolada smanjuje stres i krvni tlak

U odličnom tekstu koju je objavila uvažena web stranica Green Med Info su otkriveni rezultati istraživanja objavljenog u žurnalu Proteome Research u kojem se pokazalo kako svakodnevna konzumacija 40 grama tamne čokolade u dva tjedna smanjuje nivo hormona stresa kortizola i katekolamina kojeg javnost poznaje pod nazivom „hormon bijega ili borbe.“

Autori studije su također otkrili da svakodnevna konzumacija tamne čokolade ujednačava i uređuje rad ljudskog metabolizma.

Čokolada umanjuje rizik od srčanog zastoja i moždanog udara

U studiji koja je objavljena u European Heart Journal, praćeno je 20 tisuća građana Njemačke u periodu od deset godina, svi oni su uzimali u prosjeku 7,5 grama čokolade dnevno. U zaključku studije stoji kako se rizik od nastajanja srčanog zastoja i moždanog udara smanjio za nevjerojatnih 39% za razliku od druge isto tolike grupe koja je jela smo 1,7 grama čokolade dnevno.

U istom istraživanju je otkriveno kako čokolada uspješno balansira lučenje inzulina i stvara otpornost na razvijanje dijabetesa.

Konzumacija čokolade za vrijeme trudnoće, umanjuje nastanak preeklampsije

U znanstvenom istraživanju koje su napravili istraživači sa Sveučilišta Yale 2008., godine otkriveno je kako uobičajena konzumacija tamne čokolade uvelike umanjuje nastanak preeklampsije i smanjuje njene simptome. Preeklampsija je trudnički poremećaj koji se obično očituje u prvoj trudnoći, simptomi su povećani krvni tlak, povećanje proteina u urinu, glavobolje i/ili migrene, zamućen vid, osjetljivost na svjetlost i zvuk, bol u abdomenu i nagli rast težine. Preeklampsiju karakterizira i otjecanje udova trudnica pa čak gubljenje svijesti, no u iznimnim slučajevima može uzrokovati smrt beba i trudnica.

Nadamo se da ćemo uskoro imati još interesantnih saznanja o hrani koja je puno više od obične poslastice.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.