TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Pomutnja oko boja – tvoja crvena bi meni mogla biti plava

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Većina ljudi smatra kako je osjetilni doživljaj boja kod Homo sapiensa potpuno identična stvar, osim ako su neki neosjetljivi na određene boje, poput daltonista. Svjetlost karakterističnog spektra pobudi receptore u očnoj mrežnici i naš mozak, na račun tjelesnih senzora, okarakterizira dotičnu boju. More je plavo, licitarska srca su crvena, no zapravo ponekad to i baš nije tako. Nekim ljudima je „crvena“ boja „plava.“

pexels-photo-1148998.jpeg

Kako percipiramo boje i jesu li nam svima iste? Fotografija vlasništvo Sharon McCutcheon – Pexels.com

Jay Neitz, stručnjak koji proučava ljudsko procesuiranje boja na Sveučilištu Washington, je rekao slijedeće za web stranicu Life’s Little Mysteries:

„Pitanje o izokrenutom doživljaju boja smo postavljali od srednje škole, a nedavni eksperimenti su nam otkrili da svi ljudi boje ne doživljavaju isto.“

Plavo ili crveno, pitanje koje daje različite odgovore

U prošlosti su znanstvenici imali zajednički stav o tome da svi pripadnici Homo sapiensa – bez očnih poremećaja i daltonizma – potpuno istovjetno doživljavaju vidljivi svjetlosni spektar, točnije, da receptori i centar za vid u mozgu istovjetno procesuiraju dobivene podatke. No nedavno se stanovište potpuno promijenilo s istraživanjima koja su pokazala potpuno drugačiju stvarnost.

Joseph Caroll, još jedan znanstvenik koji se bavi izučavanjem ljudske percepcije boja s Medicinskog Fakulteta u Winconsinu, je za istu web stranicu potvrdio obrat u shvaćanjima o doživljaju boja:

„Sa sigurnošću možemo potvrditi da svi ljudi ne doživljavaju boje na isti način. Ono što je za nekoga crvena boja za neku drugu osobu može biti plava i obrnuto. U nekim slučajevima ljudi boju krvi doživljavaju kao plavu, a nebo je nekome crvene boje, no naša individualna percepcija ne afektira način na koji vezujemo osjećaje za krv ili nebo.“

Različita percepcija

Poznata znanstvena web-stranica Live Science je objavila tekst u kojem je otkrila kako znanstvenici mogu pomoći majmunima daltonistima uz pomoć genske terapije kako bi u potpunosti izliječili njihovu neosjetljivost na određene boje. Ovo istraživanje, koje su načinili znanstvenici iz laboratorija Neitz, bi moglo u budućnosti pomoći ljudima koji imaju iste probleme. Istraživanje je objavljeno u žurnalu Nature 17.09.2009.

Majmuni daltonisti su ozdravili nakon genske terapije, fotografija vlasništvo: Neitz Laboratory.

Poznato je da 1% Amerikanaca ima problema s daltonizmom i nemogućnošću viđenja crvene i zelene boje. Uz pomoć najnovijeg otkrića, daltonisti s ovim poremećajima bi mogli postati osjetljivi na boje koje do sada nisu mogli percipirati.

No istraživanja s majmunima  imaju još jednu dodatnu implikaciju: iako su neuroni u mozgovima majmuna ožičeni na način da prepoznaju sve boje, receptori u očnoj mrežnici nisu bili u stanju prepoznati određene valne dužine svjetlosti. Nakon genske terapije, neuroni su spontano adaptirali signale iz izliječenih receptora, omogućavajući majmunima nove percepcije boja.

Na to je Neitz rekao:

„Pitanje je kako su majmuni doživjeli nove boje?“

Rezultati su pokazali kako nije postojala predominantna percepcija na određenu valnu duljinu svjetlosti, točnije, genska terapija je na potpuno nepovezan način omogućavala percepciju boja i to na različite načine.

Čini se da naš mozak radi potpuno istu stvar nakon našeg rođenja jer naši neuroni nisu konfigurirani na način da uniformno reagiraju na određene boje. Umjesto toga, neuroni mogu razviti jedinstven način dekodiranja boja, u stvari, mogu potpuno obrnuti percepciju o istima.

Emocionalno doživljavanje boja

Mnogi bi se složili da ih plava boja smiruje; pogled u nebo bez oblačka na većinu ljudi ima umirujući efekt, a slično je i sa zelenom bojom trave ili šume, za koje mnogi ljudi tvrde da im „umiruje oči.“

Emocionalno doživljavanje boja ne utječe na arhaične svjetlosne receptore i njihov utjecaj na naš cirkadijski ciklus.

S druge strane crvena, narančasta i žuta nas uzbuđuju, čak povećavaju broj otkucaja srca i  energiziraju u određenim trenucima. Cirkadijski ciklus je uvelike određen vrstom svjetlosti koju procesuiraju flora, fauna i ljudi na planeti. Dok nas tople boje zore i jutra „bude“, tako nas „hladne“ boje sumraka ili noći usporavaju, osim naravno kod životinja i organizama koji su aktivni noću. Ovo je još jedan od pokazatelja kako percepcija i emocionalno doživljavanje boja nije istovjetno.

U svibanjskom izdanju žurnala Animal Behaviour, profesor  Jay Neitz je otkrio kako promjene u valnoj duljini boja imaju veliki utjecaj na dnevni ritam riba, točnije, da su ribe za vrijeme percepcije plave boje (neba) puno tromije nego za vrijeme noći kada takvu boju ne mogu „vidjeti.“

Očni „satni“ mehanizam

Melanopsini  – receptori za boje  koji se nalaze u ljudskom oku – potpuno individualno percipiraju količinu žutog i plavog svjetla. Na taj način se povećava ili smanjuje količina melatonina u našim tijelima koji pak u potpunosti regulira rad endokrinog sustava i naš cirkadijski ciklus. Ovo otkriće iz 1998. godine je napravilo malu znanstvenu revoluciju u shvaćanju na koji se način pokreće naš glavni dnevno – noćni bioritam.

Očni satni mehanizam uz pomoć arhaičnih melanopsina određuje naš dnevno – noćni ritam.

Znanstvenici su zaključili kako su se melanopsini razvili neovisno od očnih receptora i to prije nekoliko milijardi godina. Njih smatraju arhaičnim i primarnim detektorima svjetla koji su s vremenom stvorili potpuno neovisne poveznice s mozgovima.

„Mi se osjećamo sretnijima kada vidimo crveno, narančasto i žuto svjetlo jer stimuliramo prastari plavo-žuti sustav detektiranja boja, no naša svjesna percepcija plave i žute boje ponekad ima potpuno drugačije poveznice u mozgu. Činjenica da ponekad imamo potpuno iste emocionalne reakcije na različite valne duljine svjetlosti ne znači da je naša percepcija boja istovjetna,“ rekao je Neitz.

„Ljudi koji imaju anomalije na dijelovima mozga koji percipiraju boje možda nisu u stanju „vidjeti“ plavu ili žutu, no još uvijek će imati iste emocionalne reakcije na tu vrstu svjetlosti kao i svi drugi,“ rekao je Neitz.

Bez obzira čini li vam se nebo plavo ili žuto, ono će nas svejedno opuštati, jednako kao što će nas crvena energizirati i pomalo uzbuđivati, pa čak i ako se nekima ta boja čini plava.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.