Autor: Ljubica Šaran

Medicina povezuje alergijske cikluse s proljetnim cvjetanjem drveća i trave, pa ipak jesenske alergije znaju biti intenzivnije od proljetnih iako mnogi ljudi misle da tijekom jeseni “nema peluda” te da se vegetacija sprema za “zimski san”.

Glavni uzročnici jesenskih alergija su ambrozija, gljivice i plijesni. Koji su simptomi i kako se očuvati od jesenskih alergija saznajte u produžetku članka.

Proljetne alergije su dobro poznati fenomen koji svake godine “napada” na stotine milijuna ljudi diljem planete. Alergeni iz trava i drveća se raspršuju zrakom i na koncu završavaju u ljudskim nosevima, očima, ustima i plućima okidajući tako tipične alergijske reakcije. Ne postoji univerzalni “lijek” protiv alergija, osim činjenice da se jačanjem imunog sustava mogu smanjiti alergijski učinci.

Unatoč uvriježenom mišljenju kako je jesen očigledan pokazatelj polaganog prelaska biljaka u njihov zimski smiraj, jesen je prepuna alergena, a na našim prostorima za takvu situaciju je najzaslužnija ambrozija koja cvjeta krajem srpnja do listopada. Zbog klimatske razlike u Dalmaciji polinacija ambrozije može trajati sve dok zima ne pokaže svoje zube. Ambrozija ne samo da može uzrokovati napade nalik na astmu već i glavobolje te smanjenu mogućnost koncentracije.

Tijekom rujna gotovo cijelo područje Balkana je prekriveno velikim koncentracijama polena ambrozije, ta biljka cvjeta sve do listopada te uzrokuje tipične jesenske alergije. Na žalost ambrozija nije jedini okidač jesenskih alergija.

Osim ambrozije jesenske alergije nastaju zbog truljenja opalih listova i eksplozije rasta svakojakih gljivica i plijesni čije spore također lete zrakom i završavaju na istim mjestima kao i proljetna pelud. Gljivice i plijesni su zapravo najčešći i najjači uzročnici alergija, a ljudi s godinama na njih postaju sve osjetljiviji jer iste uništavaju imunosni sustav te stvaraju brojne bolesti i poremećaje zbog mikotoksina točnije “gljivičnih toksina”.

Mikotoksini iz crne plijesni su najrašireniji glivični toksini tijekom jesenske alergijske sezone.

Osim tipičnih alergijskih reakcija simptomi na mikotoksine su sljedeći:

crvenilo očiju, probadanje u očima, kronični umor, grčevi u mišićima, neobjašnjivi bolovi u tijelu, osjetljivost na svjetlo, nesnosne glavobolje, zamagljen vid, prekomjerna žeđ, prekomjerno mokrenje, bolni i ukočeni zglobovi, problemi s pamćenjem, nemogućnost učenja i koncentracije, jutarnja ukočenost, brkanje riječi i oslabljena mogućnost govora, dezorijentacija, zbunjenost, osjetljiva koža, noćno preznojavanje, nagle promjene raspoloženja, nagle promjene apetita, šokovi statičkog elektriciteta, problemi s regulacijom tjelesne temperature, trnci u ekstremitetima, osjećaj obamrlosti esktremiteta, metalni okus u ustima i tako dalje.

Ne smijemo zaboraviti da je jesen također i vrijeme raznoraznih virusnih najezda koji uzrokuju prehladu i gripu. S obzirom da se ovi ciklusi ponavljaju svake godine, znanstvenici nisu sigurni jesu li alergijske reakcije na gljivice i plijesni svojevrsni okidači virusnih infekcija ili je u pitanju nešto drugo.

Dobri virusi – bakteriofage napadaju bakteriju u našem tijelu, na žalost bakteriofage su nemoćne na gljivice i plijesni uzročnike najčešćih jesenskih alergija.

Možda bi odgovor na to pitanje trebali potražiti u nedavnom znanstvenom otkriću koje je potvrdilo da mi živimo s bilijunima vrsta raznoraznih virusa koji stvaraju naš svojevrsni virom. Ti virusi – bakteriofage služe isključivo da bi tragali i uništavali bakterije koje su se prekomjerno nakotile u našem tijelu, no bakteriofage nemaju “lijeka” protiv gljivica i plijesni.

Vlažno jesensko vrijeme je savršeno za rast gljivica i plijesni u kupaonicama.

No vratimo se na naše jesenske alergije. Mnogi smatraju da je izbjegavanje otvorenih prostora tijekom pojačanih alergija pametna ideja. No zapravo tako samo pogoršavamo stvar, naime suh zrak u našim kućama i stanovima isušuje sluznicu nosa, usta, dišnih putova i pluća, a to automatski pojačava alergijske reakcije jer je zdrava sluz u sluzokoži esencijalna obrana od svega pa i od alergija. Na suhom zraku najgore prolaze pluća čija sluzna membrana brzo nestaje u takvom okolišu te pluća postaju prijemčiva na sve moguće infekcije. Tijelo na suh zrak reagira prekomjernom proizvodnjom sluzi što uvjetuje suzne oči i začepljen nos koji curi. Iako je idealna vlažnost između 35-50%, moderni domovi, naročito oni s centralnim grijanjem imaju vlažnost zraka tek oko 16%.

Napadi najgorih jesenskih alergija su najčešći kad je vrijeme nestabilno točnije kad svako malo variramo između “toplog i hladnog”, razlike između hladnih noći i toplih dana također pridodaju pojačanim alergijama. Na žalost, nakon iscrpljujućih alergija, s hladnim danima dolazi i sezona gripe.

Da bismo se koliko toliko očuvali od alergija svakako treba pojačati imuni sustav, najlakše je to napraviti s redovitim uzimanjem vitamina C, B1 i B3 i uzimanjem Lugolove otopine (joda) i magnezija kako bi tkiva ostala zdrava i elastična. Čišćenjem doma smanjujemo koncentraciju gljivica i plijesni, a čestim usisavanjem i brisanjem prašine smanjujemo broj alergena. Svakodnevnim šetnjama na otvorenom te hvatanjem jesenskih zraka sunca također pojačavamo imunitet i stvaranja dostatnih količina vitamina D.

Iako za alergije nema lijeka, moguće ih je svesti na minimum.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

Why some people’s allergies get worse in the fall

Why Do Allergies Get Worse in Autumn?

Trillions of health-protecting viruses make up your virome

Fall Allergies

Four Things You Might Not Know About Fall Allergies

Symptoms of Mold Exposure