Pod povećalom MW-a

Asteroidi ne mare za socijalnu distancu – jedan nas je skoro pogodio, slijede mnogi

Autor: Ljubica Šaran

Kad god su se na planeti događale, za mnoge stresne ili užasavajuće stvari, univerzum je odgovarao – posjetiteljima iz svemira. Čini se da svemir zaista odgovara na kolektivnu energiju ljudi jer nas je 05. svibnja asteroid promašio za samo 7.000 kilometara, što ga stavlja u top listu među 10 najbližih prolaza, a svi oni su se dogodili od 2004. godine do danas.

Mainstream mediji uopće ne mare za ono što se događa nad našim glavama, pitamo se: zašto je to tako? Kome je u interesu da nemate pojma što se događa u našem neposrednom kozmičkom okružju?

Od 2009. do danas, najpoznatiji “čuvar” Zemlje, NEOWISE ili Near-Earth Object Wide-field Survey Explorer je neprestano tragao za objektima koji rotiraju u relativnoj blizini naše planete, samo tijekom 2013. je otkriveno 1.500 (NEO-a) potencijalno opasnih asteroida koji nas promašuju “za dlaku”. Šest godina kasnije, još uvijek imamo ludu sreću, a oko nas se nakupilo čak 20.000 asteroida kojih se ne možemo otarasiti.

Kompilacija snimaka udarnog vala eksplozije dijela asteroida u Čeljabinsku 2013.

Zapravo, sve je u redu dok nas “posjetitelji iz svemira” promašuju, dovoljno je da se sjetimo Tunguske eksplozije iz 1908. udara u Čeljabinsku iz 2013. da shvatimo kako se naša planeta regularno bombardira iz svemira. Ako je suditi po najnovijim nalascima i primjerima, u puno većem mjeru negoli je to zvanična znanost spremna prihvatiti. Najbolji primjer koji nam “diže kosu na glavi” je udar meteora ili asteroida u Nigeriji 28. travnja, 2020. koji je stvorio krater dubine od 25 metara.

NASA nas umiruje kako pazi na potencijalne asteroide, no mnogi nas prođu za dlaku pa tek tada budu otkriveni.

Iako NASA tvrdi kako budno motri na naše neposredno svemirsko okružje, te da prati sve potencijalno opasne gromade (NEO) koje prolaze blizu planete, na žalost to nije istina, naime asteroid 2020 JJ je opažen tek kad je bio u najbližoj točci prilaza na nepunih 7.000 kilometara od površine planete. Opažen je od strane znanstvenika Mt. Lemmon Survey in Arizona.

2020 JJ je šesti najbliži prolaz asteroida zabilježen u modernoj povijesti od kada se počelo s promatranjem planetarnoga okoliša sredinom prošloga vijeka. Inače prvih deset najbližih prolaza asteroida i komada kometa su zabilježeni u zadnjih 16 godina, a kao što smo već naveli gužva “na nebu” je sve veća što jasno upućuje da planeta prolazi poprilično opasnim dijelom svemira, dodamo li k tome aktivaciju takozvanih Lazarus kometa u asteroidnom pojasu između Jupitera i Marsa, te otkrića kako su komete ništa drugo već električno nabijeni asteroidi, čini se da mi o ovoj “vrućoj temi” znamo manje negoli bi trebalo, a opasnost je realno govoreći sve veća.

Precizna orbita asteroida koji nas je promašio za dlaku.

No vratimo se mi na naš asteroid 2020 JJ jer moramo navesti neke poprilično interesantne i uznemirujuće činjenice vezane za ovaj asteroid. Prva je kako je isti duljine šest metara, što je puno manje od milju dugačkog asteroida 1998 OR2 koji je na naslovnice medija došao prošloga mjeseca. Druga interesantna stvar je da je 2020 JJ prošao s hrpom malenih pratitelja. Ovaj asteroid je dio najveće asteroidske obitelji koja se naziva Eos family, a koja ima preko 10.000 asteroida koji se kreću na daljini od 0.9–2.1 AU od Zemlje, dakle ponovno u opasnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Zadnja stvar koju moramo navesti je kako je ovaj asteroid prošao na udaljenosti na kojoj je mogao pogoditi brojne orbitirajuće satelite, te je samo čudo što se to nije dogodilo.

Sigurno se pitate: odakle nam pravo tvrditi kako – slijede mnogi?

Odgovor ćemo vam dati iz primjera. Dovoljno je obratiti pažnju na golemu količinu podataka stranice Signs of the Times ili Sott, koja godinama neumorno objavljuje podatke o prolazima asteroida i kometa te eksplozijama i udarima svemirskih lutalica. Kako bismo na najbolji mogući način objasnili o čemu se radi, pogledajmo neke od najnovijih podataka:

Stanovnike Hereforda je probudila eksplozija svemirskog lutalice nad njihovim glavama 05.05.

Nad Floridom je snimljena vatrena kugla meteora prvog svibnja.

Istoga dana nad Vancouverom je snimljena meteorska vatrena kugla usred bijela dana.

30. travnja nad Arizonom je snimljena vatrena kugla.

Istoga dana nad saveznom državom Washington u SAD-u je snimljena vatrena kugla.

Meteor nad Novim Zelandom.

Istoga dana nad New Zelandom je sagorio meteor.

28.04. nad Karibima je izgorio meteor.

26.04. nad Slovačkom je uočen trag sagorijevanja meteora u atmosferi.

25.04. nad Brazilom je uočena velika vatrena kugla.

24.04. meteor eksplodirao nad SAD-om, njegovi komadići su se raspršili po sjevero-zapadu.

20.04. meteor prošao teksaškim nebom.

I tako dalje.

Američko meteorsko udruženje je u prvih pet mjeseci zabilježilo 2174 vatrene kugle, točnije eksplozije i/ili sagorijevanja meteora u atmosferi, dok je 2009. zabilježeno tek 43 vatrene kugle u cijeloj godini. 2016. zabilježeno je 590 vatrenih kugli dok je 2017. zabilježeno 10 puta više, točnije 5942.

Druga najvažnija činjenica dolazi iz Američkog meteorskog udruženja ili American Meteor Society koji također godinama prate upade svemirskih lutalica u našu atmosferu.

Pametnome dosta.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

1 reply »

  1. Ovaj pojas između Marsa i Jupitera je zanimljiv, možda u potrazi za iseljenicima (Maldeka). Zanimljivo je i vrijeme otkad traje “vatromet”. Bitno da je taj tako dobro poznat a tek posjećen Svemir zaštićen “nebeskim prahom” dok se zanimljivosti traže bukvalno u WC-u poradi znanosti iliti zabave (sigurnosti). Može li tu biti riječi i o zabavnom društvu, čak i do Korona stiglo poradi tehničkih mogućnosti?

    Sviđa mi se