Autor: Ljubica Šaran

Koliko su cenzori na društvenim mrežama podivljali najbolje možemo vidjeti na primjeru Twittera koji je u nekoliko navrata bezobrazno cenzurirao postove američkog predsjednika Donalda Trumpa. 2016. Facebook je cenzurirao post norveške premijerke Elne Solberg, no njene su ruke “bile svezane” jer su sve najpopularnije društvene mreže zaštićene američkim zakonima. Takvih primjera je na pretek, a u zadnje vrijeme ih je sve više. Zbog toga je 28.05.2020. povijesni dan jer je Donald Trump potpisao izvršnu odredbu s kojom društvene mreže u slučaju cenzure gube zaštitu zakona o “medijskim platformama” poglavito “sekcije 230” te s kršenjem slobode govora i razmjene mišljenja padaju na puno nižu razinu “izdavača – stvaratelja sadržaja” u kojoj su odgovorni pred zakonom za kompletne materijale i postove objavljene na istima.

Kako bismo izbjegli lažnu propagandu protiv predsjedničke izvršne odluke donosimo prijevod najzanimljivijih dijelova direktno sa web stranice Bijele kuće, koju u izvorniku možete pročitati ovdje.

Izvršni odredba o sprječavanju internetske cenzure izdana 28. svibnja 2020.

Autoritetom koji mi je dodijeljen predsjedničkim ovlastima, Ustavom i zakonima Sjedinjenih Američkih Država, naređujem sljedeće:

Sekcija 1. Sloboda govora je temelj američke demokracije. Naši oci utemeljitelji zaštitili su ovo sveto pravo prvim amandmanom ustava. Sloboda izražavanja i raspravljanja ideja je temelj svih naših prava kao slobodnog naroda.

U zemlji koja već dugo njeguje slobodu izražavanja, ne možemo dopustiti određenom broju internetskih platformi da ograničavaju slobodu govora s kojim se Amerikanci koriste uključujući i poruke koje se prenose putem interneta. Ova je praksa u biti neamerička i nedemokratska. Kad velike društvene medijske tvrtke cenzuriraju mišljenje korisnika s kojima se ne slažu, one imaju opasnu moć. Tada prestaju funkcionirati kao pasivne oglasne ploče i trebalo bi ih smatrati i tretirati kao stvaratelje sadržaja.

Rastom internetskih platformi posljednjih godina se postavljaju važna pitanja o primjeni ideala Prvog amandmana na modernu komunikacijsku tehnologiju. Danas mnogi Amerikanci prate vijesti, ostaju u kontaktu s prijateljima i obitelji te dijele svoje poglede na aktualna događanja putem društvenih medija i drugih internetskih platformi. Kao rezultat, ove platforme funkcioniraju na mnogo načina kao ekvivalent javnog trga 21. stoljeća.

Twitter, Facebook, Instagram i YouTube imaju ogromnu, ako ne i dosad neviđenu moć za oblikovanje interpretacije javnih događaja uz pomoć; cenzure, brisanja ili nestanka informacija; i kontrole onoga što ljudi vide ili ne vide.

Kao predsjednik, jasno sam se obavezao na slobodnu i otvorenu raspravu na internetu. Takva je rasprava jednako važna putem interneta kao i na našim sveučilištima, u našim gradskim vijećnicama i u našim domovima. Od suštinskog je značaja za održavanje naše demokracije.

Online platforme su uključene u selektivnu cenzuru koja šteti našem nacionalnom diskursu. Deseci tisuća Amerikanaca izviješćuju, između ostalog o zabrinjavajućem ponašanju, internetskih platformi koje označavaju sadržaj kao neprikladan, iako to ne krši niti jedan navedenih uvjeta pružanja usluge; unošenje nenajavljenih i neobjašnjivih promjena u politike poduzeća koje imaju za posljedicu nepoštivanje određenih gledišta; te brisanje sadržaja i cijelih računa bez upozorenja i valjanog obrazloženja.

Twitter selektivno odlučuje o postavljanju oznaka upozorenja na određene tweetove na način koji jasno odražava političku pristranost. Kao što je već objavljeno, čini se da Twitter nikad nije stavio takvu oznaku na tweet drugog političara. Bez obzira što je prošli tjedan, predstavnik Adam Schiff nastavio obmanjivati svoje sljedbenike tako što je protumačio nadugo opovrgnuto rusko uplitanje, Twitter nije označio te objave. Ne iznenađuje da je Twitterov službenik zadužen za takozvani ‘integritet web stranica‘ svoju političku pristranost iznosi u vlastitim objavama/cenzuri.

(…)

Kao nacija, moramo potaknuti i zaštititi različita stajališta u današnjem okruženju digitalnih komunikacija gdje svi Amerikanci mogu i trebaju imati vlastito pravo glasa. Moramo tražiti transparentnost i odgovornost od internetskih platformi te poticati standarde i alate za zaštitu i očuvanje integriteta i otvorenosti američkog diskursa i slobode izražavanja.

Sekcija 2. Zaštita od internetske cenzure. Politika Sjedinjenih Država je da potiče jasna osnovna pravila promičući slobodnu i otvorenu raspravu na internetu. Među osnovnim pravilima koja reguliraju raspravu je istaknut imunitet od odgovornosti pod člankom 230 (c) Zakona o komunikacijskoj pristojnosti (članak 230 (c)). 47 U.S.C. 230 (c). Politika Sjedinjenih Država treba razjasniti opseg tog imuniteta: imunitet se ne bi trebao proširiti izvan njegovog konteksta i pružiti zaštitu onima koji ne žele pružiti korisnicima forum za slobodan i otvoren govor, već u stvarnosti koriste njihovu moć nad vitalnim sredstvom komunikacije za sudjelovanje u varljivim ili prettekstualnim radnjama što guši slobodnu i otvorenu raspravu cenzuriranjem određenih gledišta.

Odjeljak 230 (c) je osmišljen kako bi se uzele u obzir rane sudske odluke u kojima se navodi da će, ako internetska platforma ograniči pristup nekom sadržaju koji su objavljivala druga lica, na taj način postati „izdavač“ cjelokupnog sadržaja objavljenog na njegovoj web stranici uključujući i formi poput kleveta. Kao što naslov odjeljka 230 (c) pojašnjava, odredba pruža ograničenu odgovornost „zaštite“ pružatelju interaktivne računalne usluge (poput internetske platforme) koji sudjeluje u „blokiranju dobrog samaritanca“ od štetnog sadržaja. Kongres je posebno želio osigurati internetske platforme koje pokušavaju zaštititi maloljetnike od štetnog sadržaja i nastoje osigurati da takvi pružatelji usluga ne budu obeshrabreni u skidanju štetnih materijala. Odredba je također imala za cilj produljenje jasne vizije Kongresa da je Internet “forum za istinsku raznolikost političkog diskursa.” 47 U.S.C. 230 (a) (3). Ograničena zaštita koju predviđa statut treba imati na umu u ove svrhe.

Konkretno, podstavak (c) (2) izričito se odnosi na zaštitu od „civilne odgovornosti“ i određuje da interaktivni davatelj računalnih usluga ne može biti odgovoran „zbog“ svoje odluke u „dobroj namjeri“ da ograniči pristup sadržaju koji on smatra “nepristojnim, bezobzirnim, jezivim, prljavim, pretjerano nasilnim, uznemiravajućim ili na drugi način neprihvatljiv.” Politika Sjedinjenih Država je da osigura, u najvećoj mjeri dopuštenoj zakonom, da ova odredba ne bude iskrivljena kako bi se osigurala zaštita odgovornosti za internetske platforme koje – daleko od djelovanja u dobroj namjeri za uklanjanje nepobitnih sadržaja – umjesto toga u varljivim ili prettekstualnim radnjama (često suprotno navedenim uvjetima pružanja usluge) guši stajališta s kojima se ne slaže. Odjeljak 230 nije imao namjeru dozvoliti da nekolicina tvrtki izraste u titane koji kontroliraju vitalne putove za naš nacionalni diskurs pod krinkom promoviranja otvorenih foruma za raspravu, a zatim im pružiti imunitet kada koriste svoju moć za cenzuriranje sadržaja i prešućivanje gledišta koja ne vole. Kada davatelj interaktivnih računalnih usluga ukloni ili ograniči pristup sadržaju, a njegove radnje ne zadovoljavaju kriterije podstavka (c) (2) (A), on se bavi uređivanjem. Politika Sjedinjenih Država je da takav pružatelj usluga treba pravilno izgubiti zaštitu s ograničenom odgovornošću iz podstavka (c) (2) (A) i biti izložen odgovornosti kao i svaki tradicionalni urednik i izdavač koji nije internetski pružatelj usluga.

(b) Da bi unaprijedili politiku opisanu u pododjeljku (a) ovog odjeljka, svi državni izvršni odjeli i agencije trebali bi osigurati da njihova primjena odjeljka 230 (c) pravilno odražava usku svrhu odjeljka i poduzeti sve odgovarajuće mjere u tom pogledu. Uz to, u roku od 60 dana od dana izdavanja ove naredbe, ministar trgovine (tajnik), uz savjetovanje s glavnim državnim odvjetnikom, i djelujući preko Nacionalne uprave za telekomunikacije i informacije (NTIA), mora podnijeti zahtjev saveznom uredu Komisiji za komunikacije (FCC) sa zahtjevom da FCC ubrzano predloži propise za pojašnjenje:

(i) interakcije između podstavaka (c) (1) i (c) (2) odjeljka 230, posebno za pojašnjenje i utvrđivanje okolnosti pod kojima pružatelj interaktivne računalne usluge koji ograničava pristup sadržaju na način da nije posebno zaštićen podstavkom (c) (2) (A), također neće moći zahtijevati zaštitu prema podstavku (c) (1), koji samo navodi da se pružatelj usluga ne smije tretirati kao izdavač ili govornik radi treće strane dostupnim sadržajem i ne bavi se odgovornošću davatelja usluga za njegove uredničke odluke;

(ii) uvjete pod kojima se radnja s kojom se ograničava pristup ili dostupnost materijala ne „poduzima u dobroj namjeri“ u smislu podstavaka (c) (2) (A) odjeljka 230.

(…)

Sekcija 3. Uskraćivanje davanja novca poreznih obveznika online platformama koje zabranjuju slobodu govora. (a) Voditelj svakog izvršnog odjela i državnih agencija (agencije) razmotrit će federalne troškove svoje agencije za oglašavanje i marketing koji se plaćaju internetskim platformama. Takav pregled uključuje količinu utrošenog novca, internetske platforme koje primaju savezne dolare i zakonske vlasti na raspolaganju da ograniče primanje dolara za oglašavanje.

(…)

Sekcija 4. Savezni pregled nepoštenih ili varljivih djela ili postupaka. (a) Politika Sjedinjenih Država je da velike internetske platforme, poput Twittera i Facebooka, kao kritičnih sredstava za promicanje slobodnog protoka govora i ideja danas, ne bi trebale ograničavati zakonom zaštićenu slobodu govora. Vrhovni sud primijetio je da web stranice društvenih medija, kao moderni javni trg, “mogu pružiti možda najmoćnije mehanizme dostupne privatnom građaninu kako bi se njegov glas čuo.” (Sudska odluka.) Packingham protiv Sjeverne Karoline, 137 S. Ct. 1730., 1737. (2017). Komunikacija putem ovih kanala postala je važna za značajno sudjelovanje u američkoj demokraciji, uključujući podnošenje peticija izabranim čelnicima. Ove web stranice pružaju važan forum javnosti kako bi se drugi uključili u slobodno izražavanje i raspravu. (Sudska odluka.) Cf. PruneYard Shopping Center protiv Robinsa, 447 U.S. 74, 85-89 (1980.).

(b) Bijela kuća je u svibnju 2019. pokrenula alat za izvještavanje o tehničkoj pristranosti kako bi Amerikanci mogli prijaviti incidente internetske cenzure. U samo nekoliko tjedana, Bijela kuća je primila više od 16.000 pritužbi na internetske platforme koje su cenzurirale ili na neki drugi način poduzele radnje protiv korisnika na temelju njihovih političkih stajališta. Bijela kuća će podnijeti takve pritužbe zaprimljene Ministarstvu pravosuđa i Federalnoj trgovinskoj komisiji (FTC).

(…)

Sekcija 5. Državni pregled nepoštenih ili obmanjujućih djela i/ili postupaka i antidiskriminacijskih zakona. (a) Glavni državni odvjetnik mora osnovati radnu skupinu u svezi s potencijalnim provođenjem državnih zakona koji zabranjuju mrežnim platformama da sudjeluju u nepoštenim ili zavaravajućim radnjama ili praksama. Radna skupina također će izraditi model zakonodavstva u kojima postojeći statuti ne štite Amerikance od takvih nepoštenih i varljivih radnji i praksi. Radna skupina poziva državne odvjetnike na raspravu i savjetovanje, prema potrebi i u skladu s primjenjivim zakonom.

Iako vam se isprva može činiti kao suhoparna objava, Trump je objavio pravu pravcatu bombu koja je upala u “krilo” medijskog oligopola i vlasnika društvenih mreža. S druge strane “duboka država” mu ovo neće oprostiti, jer internet i društvene mreže služe kao prvoklasno sredstvo dezinformiranja i lažnih vijesti koje prave, gle čuda, upravo oni koji imaju alate i sredstva za cenzuru i masovnu hipnozu.

Prvi koji je poludio na odluku Donalda Trumpa je, dakako, Facebook i nezaobilazni Mark Zuckerberg, čovjek koji koristi strane “prodane duše” i plaćenike cenzore, poput Faktografa, kako bi onemogućio slobodu razmjenje mišljenja i informacija zagarantiranih međunarodnom Poveljom o ljudskim pravima. Facebook je brže bolje nakon objave Bijele kuće dao izjavu u kojoj stoji:

Facebook je platforma za raznolike poglede. Vjerujemo u zaštitu slobode izražavanja na našem servisu, a istovremeno štitimo našu zajednicu od štetnog sadržaja, uključujući sadržaje dizajnirane da spriječe birače da ostvare svoje pravo glasa. Ta pravila vrijede za sve. Poništavanje ili ograničavanje odjeljka 230 će imati suprotan učinak. To će ograničiti više govora na mreži, a ne manje. Izlaganjem tvrtki potencijalnoj odgovornosti za sve što kažu milijarde ljudi širom svijeta, to bi se kaznilo na tvrtke koje odluče dopustiti kontroverzni govor i potaknule platforme na cenzuru svega što bi bilo koga moglo uvrijediti.

Twitter je s druge strane objavio sljedeće:

Pravila Twittera provodimo nepristrasno za sve korisnike, bez obzira na njihovu pozadinu ili političku pripadnost. Konstantno radimo na poboljšanju naših sustava i nastavit ćemo biti transparentni i u redovnoj komunikaciji s izabranim dužnosnicima u pogledu naših napora.

I jedna i druga objava su čista laž, 2018. smo pisali o najvećoj čistki neovisnih blogova, portala i web stranica koje nisu pjevale po željama vlasnika društvenih mreža. Naime te godine su Facebook i Twitter koordiniranom akcijom izbrisale oko 800 stranica i grupa neovisnih medija dok je Twitter čak i izbrisao račune njihovih urednika uz onemogućavanje stvaranje novih korisničkih računa. Najveće društvene mreže su masovnu čistku objasnile “neautentičnim ponašanjem” i “širenjem spamova“.

Među žrtvama masovne čistke se nalaze:

• The Free Thought Project (s preko tri milijuna pratitelja diljem svijeta) koji se zalaže za transparentni rad američke vlade i slobodnu razmjenu stavova uz objelodanjenje elitnih korumpiranih čimbenika globalne elite od Monsanta do tajnih službi.
• The Anti-Media (s preko dva milijuna pratitelja diljem svijeta) koji se zalažu za neovisno novinarstvo i kritiku establišmenta uz jasne pokazatelje o lažima mainstream medija od lažiranih izvješća UN-a o ratu u Afganistanu do problema unutar Tesle i mutnih poslova Elona Muska.
• Police the Police (s gotovo dva milijuna pratitelja diljem svijeta) je bila jedinstvena stranica na Facebooku koja se isključivo bavila policijskom brutalnošću, korumpiranošću i neefikasnošću.
• Filming Cops (s jedan i pol milijun pratitelja diljem svijeta) stranica koja je “proglasila rat policijskoj brutalnosti”, objavljuje snimke u kojima se vidi kako policajci grubo krše svoje ovlasti.
• Nation in Distress (s preko tri milijuna pratitelja diljem svijeta) je bila stranica/otvorena grupa na Facebooku koja je objavljivala pozitivne učinke rada Donalda Trumpa i njegov sukob sa sivim eminencijama iza zavjese, također je otkrivala prljavo rublje demokrata od Hillary Clinton i njena muža, bivšeg predsjednika, do demokratskih medija koji prezentiraju neistine o Trumpu.
• Cop Block (s gotovo dva milijuna pratitelja diljem svijeta) je stranica koja se bavi isključivo korumpiranim policajcima i onima koji su prekršili zakon, a za to nisu kažnjeni. Najviše je fokusirana na policijsku brutalnost u SAD-u.
• Press for Truth (s preko 340 tisuća pratitelja na Twiteru) je neovisni medij zaslužan za objavu vijesti koje mainstream mediji ne žele objavljivati ili ih lažno prezentiraju. Dan prije brisanja s Twittera njihov novinar Dan Dicks je pisao o cenzuri najvećih društvenih mreža, a Google i Facebook je usporedio s Orvellovom 1984.
• Rachel Belvins, novinarka RT America, (s preko 69 tisuća pratitelja na Facebooku) je također postala meta cenzure te je njena FB stranica obrisana zbog “neautentičnog ponašanja” uz objašnjenje kako je ona spamerica koja namjerno vodi pratitelje na “krivu stranu”.

Da je kojim slučajem George Orwell živ bio bi u stanju vidjeti kako izgleda aktualni “novogovor” kreatora globalne bljuvotine od cenzure i njihovih priležnica. Laž postaje istina, a istina laž, i svi oni koji ne žele muljati s propagandom i lažima, automatski postaju mete cenzora i kontrolora javnog mnijenja.

Pa ipak Trump se ne predaje te je objasnio svoje postupke na sljedeći način:

Moja izvršna odluka zahtijeva nove propise na temelju članka 230. Zakona o komunikaciji i pristojnosti kako bi društvene mreže koje sudjeluju u cenzuri bilo kojeg političkog ponašanja mogle održati zakonsku zaštitu. Nadalje, izvršnom odlukom se upućuje Saveznu trgovinsku komisiju (FTC) zabraniti društvenim medijima da se bave bilo kakvim obmanjujućim radnjama ili praksama koje utječu na trgovinu. Ova se odluka nalazi se u odjeljku 5. Zakona o Federalnoj komisiji za trgovinu. … Pored toga, upućujem glavnog državnog odvjetnika da surađuje sa saveznim državama … na provođenju vlastitih zakona protiv takvih lažnih poslovnih praksi. Države imaju široka i snažna ovlašćenja reguliranja u ovoj areni.

Naravno da duboka država, svi njeni sateliti te magloviti vrh patokratske piramide moći neće propustiti priliku da izvrdaju predsjedničku odluku te je prezentiraju kao nešto drugo. Do sada su mislili da mogu činiti što god požele, no čini se da im ne ide baš kako su zamislili.

S posebnim interesom ćemo pratiti poteze i jedne i druge strane s nadom da će Faktograf i slični uskoro postati stvar prošlosti, a ako i ne nestanu da se barem zna tko su, što su i kome su “prodali dušu”.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

Executive Order on Preventing Online Censorship

Trump signs social media executive order that calls for removal of liability protections over ‘censoring’

President Trump May Launch Commission to Investigate Social Media Companies for Anti-Conservative Bias

Twitter Targets Trump Again, Flagging Tweet After Executive Order

Facebook Slams Trump’s Executive Order, Claims It Will ‘Restrict More Speech’ Online

Twitter Fact-Checks a Pair of President Trump’s Tweets; UPDATE: Trump Responds

Texas AG Ken Paxton: Trump is right and Twitter ‘fact check’ is wrong – mail-in ballot fraud is a real problem