Pod povećalom MW-a

Kad dobro maskirani psihopat kroji našu sudbinu – upoznajte se s utilitaristom

Autor: Ljubica Šaran

Zamislite da ste u brodu koji tone, Vi i još petero drugih ljudi završite u splavi za spašavanje. Digne se oluja, more postane nemirno i mala splav se počne puniti vodom. Ako nešto ne učinite svi će se utopiti. Jedan čovjek je povrijeđen i izgleda da bi mogao umrijeti. Biste li ga bacili u more? 

Biste li vi žrtvovali druge ljude da biste spasili sebe?

U zadnjih nekoliko desetljeća, psiholozi su koristili ovakve moralne dileme kako bi otkrili način na koji ljudi razmišljaju o moralnosti. Samo 10% ljudi bi napravilo racionalne utilitarne izbore (u ovom slučaju, ubili bi jednog čovjeka bacanjem u more da bi spasili pet), a ostalih 90% bi se povinovalo moralnom pravilu (u ovom slučaju: ne ubij) bez obzira na posljedice. Većina znanstvenika se, začudo, koncentrirala na tih 90%: zbog čega oni odabiru neracionalan izbor umjesto hladne racionalnosti. Zapravo takvo što nas i te kako upućuje da je današnja znanost, čast izuzecima, u ponerizirana do te mjere da se ljudskost i empatija uzimaju kao mane, a ne vrline.

Prije nekoliko godina u tiskovini Cognition je objavljena studija koja nas je zainteresirala, jer su dvoje znanstvenika, psiholog Daniel Bartels i David Pizaro postavili obrnuto pitanje: Što je s ovih 10% ljudi koji su voljni baciti povrijeđenog čovjeka sa splavi? U studiji pod nazivom: ” The Mismeasure of Morals: Antisocial personality traits predict utilitarian responses to moral dilemmas,” ili na našem jeziku: Pogrešna moralnost: Antisocijalna osobnost predviđa utilitarne odgovore na moralne dileme, koju su napisali Bartels i Pizzaro otkrivajući neugodnu istinu: ljudi koji čine racionalne, utilitarne moralne odluke u stvari imaju „psihopatske odlike.“

Ograničavanje slobode kretanja, uključujući i najmanjoj djeci je čisto utilitarističko razmišljanje, jer navodno štiti živote mnogih.

S godinama su se dokazi o ovome nagomilavali sugerirajući da utilitaristi čine ono što čine jer su više racionalni. Racionalnih 10% po Bartelsu i Pizzarou imaju veću radnu memoriju i odlučni su mislioci, pa ipak ovo nije cijela slika o njima. Oni su otkrili kako utilitaristi imaju i drugačiji emocionalni život. Da bi netko izbacio iz splavi povrijeđenu osobu, mora imati još odlika osim da „razmišlja racionalno“. Takva osoba može prijeći preko uobičajene i normalne povezanosti među ljudima.

Da bi testirali svoju teoriju, oni su ispitali 200 sveučilišnih studenata od kojih je zatraženo da razmisle o „žrtvenim dilemama uključujući i dilemu sa splavi za spašavanje”. U isto vrijeme, tražili su od njih da se slože ili ne slože s brojnim stavovima koji oslikavaju stanje psihopatije (Na primjer: „volim vidjeti dobru tuču“) Makjavelizam („najbolji način da svladaš ljude jest da im kažeš ono što oni žele čuti.“) i egzistencijalnu slabost („kad baš promislim o tome, nemam se zašto ujutro probuditi i ustati iz kreveta.“). Oni su otkrili da većina ljudi koja izabire utilitarne solucije na dileme također više budu isprazni, manipulativni i apatični prema vrijednostima života. Ali oni su također otkrili i da ti „koji smatraju da prave pravilne moralne izbore su sve samo ne visoko moralne osobe.“

Psiholozi bi trebali prestati gledati i razmišljati da je utilitarni moralni izbor najbolji. Svaka moralna prosudba je samo jedna u nizu prosudbi, a na kraju to dovodi do općeg pregleda osobnosti. Možda bi moglo biti pametno imati utilitarnu osobu na splavi za spašavanje – on ili ona bi mogli raditi „za veće dobro“ u trenucima koji se čine najtežima svim drugim ljudima. Ali dobro je da većina ljudi ima podešene moralne vrijednosti za svakodnevne poslove. Kakva bi korist bila da smo svi utilitaristi?

Ova studija je znakovita jer je potvrdila odlike utilitarnih osoba kao psihopatske. S druge strane, otkrila nam je da je broj osoba s psihopatskim osobnostima puno veći od onih koje je predvidio Robert Hare, smatrajući da je samo 1% populacije na planeti psihopatsko, točnije, s ovom studijom otkrili smo da 10% osoba na zemlji ima utilitarne, to jest, psihopatske osobine. Molimo vas da uzmete u obzir da to vjerojatno nije konačan broj jer je jedna od psihopatskih osobina inteligencija i mimikrija, to jest, najpametniji od njih će se napraviti suosjećajnima i empatičnima na riječima pa će na testovima proći kao ostatak populacije koja ima empatiju.

Danas je sve nakrivo, John Stuart MIll koji je najutjecajniji zagovornik utilitarističke filozofije se smatra ocem liberalizma i slobodarske misli, iako je ona u biti psihopatska do same srži.

Prema Wiki: John Stuart Mill (20. svibnja 1806. – 8. svibnja 1873.), britanski filozof, jedan od najutjecajnih zagovornika utilitarističke teorije u filozofiji i ekonomiji. Millovo obrazovanje od najranijeg djetinjstva bilo je pod snažnim utjecajem njegova oca Jamesa Milla, filozofa, povjesničara i ekonomista podrijetlom iz Škotske, i kruga očevih prijatelja kojima je pripadao i Jeremy Bentham, jedan od rodonačelnika utilitarističke teorije.

Iako je napisao iznimno značajne radove s drugih područja filozofije kao što je logika (Sistem logike 1843., u kojemu izlaže načela induktivnog zaključivanja), Mill je najtrajniji utjecaj ostavio svojim radovima iz političke filozofije i etike. Njegovo djelo O slobodi smatra se jednim od temeljnih tekstova suvremenog liberalizma. U njemu Mill zagovara “jednostavno” načelo prema kojem se ljudsku slobodu može ograničiti samo ukoliko šteti drugima. Načelo štete, kako se to načelo često naziva, u svojoj primjeni na uređenje društvenih odnosa isključuje sve despotske i autoritativne oblike vlasti koji guše slobodu pojedinaca i njihovu individualnost. Od posebne važnosti za sreću pojedinca i društva u cjelini jest sloboda govora koju se ni sa čim ne smije ograničavati. Millova verzija utilitarizma izložena je u njegovoj knjizi Utilitarizam. Prema Millu svatko treba djelovati tako da proizvede najveću sreću za najveći broj ljudi. Mill u svojoj verziji utilitarizma, za razliku od Benthamove, provodi razlikovanje između nižih i viših užitaka.

Od samog osnutka našega bloga uporno pokušavamo osvijestiti čitatelje o stupicama u koje nas vode oni s teškim karakternim manama. Društvo, na žalost, i dalje propada zahvaljujući njihovom pogubnom utjecaju, a poglavito jer je znanost ponerizirana do te granice da se psihopatija, uključujući i utilitarizam (dio tamne trijade), smatra vrhuncem racionalnog razmišljanja, a ne psihopatskog razmišljanja.

Gdje će nas to odvesti, prepuštamo vama na zaključak.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.