TEHNOLOGIJA I ZNANOST

Kako sanjarenje i lutajuće misli utječu na rad našeg mozga?

Autor: Ljubica Šaran

Matrix World

Sigurno ste do sada imali prilike osjetiti kako vam misli lutaju u svim pravcima, od posla do ljubavnih problema. To je potpuno normalan proces koji se vrlo često događa. Pa ipak sanjarenje, može biti kontraproduktivno, pa čak i opasno, ako na primjer, radite u kontroli leta. No nova znanstvena istraživanja sugeriraju kako naše lutajuće misli u stvari i ne znače lošu stvar. Otkrivanje naših kognitivnih procesa uvelike može doprinijeti samospoznaji i ljudskom razvoju.

Kakvi se procesi u mozgu događaju tijekom sanjarenja i lutajućih misli?

U najnovijim znanstvenim studijama objavljenima u žurnalu; Association for Psychological Science,  otkriveno je kako naše sanjarenje djeluje u određenim situacijama i koliko su misli koje lutaju povezane s kognitivnim procesima koji utječu na radnu memoriju našeg mozga i njegovu izvršnu kontrolu.

Inspirirani distrakcijom: lutajuće misli olakšavaju stvaranje kreativnosti

Mnogi ljudi su u najčudnijim situacijama imali priliku iskusiti napade kreativnosti, možda ste se vozili automobilom ili ste kuhali ručak, kada vam je odjednom sinula ideja s kojom ste došli do rješenja problema koji vas je dugo zaokupljao. Brojne anegdote nam pokazuju da ljudi zaista imaju slične kreativne „napade“ dok su bili zaokupljeni potpuno drugačijim zadacima. Znanstvenici su dugo vremena bili zbunjeni takvim situacijama i nisu znali zbog čega naši umovi tako čudesno rješavaju probleme.

Istraživač Benjamin Baird sa Sveučilišta Kalifornije u Santa Barbari, je želio pobliže ispitati ovaj proces, zbog toga je osmislio eksperiment u kojem su sudionici odrađivali UUT test. UUT ili „Unusual Use Task“ označava eksperiment u kojem sudionici moraju smisliti što više neobičnih korištenja nekog predmeta.

Što je vaša distrakcija koja vam omogućava kreativne solucije problema?

Sudionici su nakon toga podijeljeni u četiri grupe, jedna je grupa morala rješavati nekakav težak zadatak dok je druga grupa morala rješavati lagan zadatak. Treća je grupa imala odmor od 12 minuta, a četvrtoj grupi uopće nije dan odmor, tada su ponovno svi sudionici odrađivali UUT.

Nakon usporedbe rezultata jedino je grupa koja je imala lagan zadatak bolje riješila drugi UUT, što pokazuje kako jednostavni zadaci dozvoljavaju lutanje naših misli, što pak povećava kreativno rješavanje problema. Ova znanstvena studija je objavljena u žurnalu Psychological Science.

O kreativnosti smo već pisali, želite li saznati kako možete potaknuti svoju kreativnost, pročitajte tekst pod nazivom: 12 stvari o kreativnom razmišljanju koje nas nisu naučili u školama.

Što lutanje misli otkriva o izvršnom upravljanju mozga

Dok nas lutajuće misli mogu dovesti do nevjerojatnih kreativnih solucija, nevoljko lutanje misli i sanjarenje nas može odvući od obavljanja važnih aktivnosti i zadataka koje trebamo odrađivati s najvećom pažnjom. Michael Kane i njegov kolega McVay sa Sveučilišta Sjeverne Karoline u Greensborou, su istraživali relacije između radne memorije, misli nevezanih za obavljanje zadataka i radnih performansi. Nakon što su usporedili podatke iz laboratorijskih eksperimenata i stvarnih životnih situacija, saznali su da ljudi koji imaju manji kapacitet radne memorije puno više lutaju mislima za vrijeme odrađivanja zadataka. Također su otkrili da ti isti ljudi stvaraju više grešaka dok obavljaju zadatke.

Ljudski mozak otkriva sve više svojih tajni, no najnovija znanstvena istraživanja pobijaju dosadašnja uvriježena stanovišta.

Kane i McVay smatraju da nevoljko lutanje misli može pomoći u rasvjetljavanju aspekta umnih mehanizama koji su povezani s kognitivnom kontrolom, uključujući i nedostatak ili nepravilan rad ovih mehanizama.

Ova znanstvena studija je objavljena u žurnalu: Current Directions in Psychological Science.

Radna memorija našeg mozga

Radna memorija našeg mozga određuje neku vrstu mentalnog radnog prostora s kojim možemo „žonglirati“ s više misli odjednom, no znanstvenici su se pitali uključuje li to i misli koje lutaju?

Znanstvenik Daniel Levinson i njegove kolege su odlučili pronaći odgovor na to pitanje. Oni su brojne volontere zamolili da rade dva jednostavna zadatka simultano, u jednom su trebali pritiskati dugme nakon što na ekranu vide neko slovo dok su s drugim dugmetom pokretali sljedeću sliku na ekranu, u isto vrijeme promatrali koliko i kada njihove misli lutaju.

Je li vam glava u oblacima?

Oni su otkrili da su ljudi s višim kapacitetom radne memorije češće i više lutali mislima dok su obavljali jednostavan zadatak. Kada je istim volonterima dat još jednostavniji zadatak koji je imao značajne senzorne distrakcije, tada je razlika između onih s većim i manjim kapacitetom radne memorije nestala.

Ovi rezultati sugeriraju kako radna memorija jasno određuje prioritete te da odbacuje sve misli koje bi mogle ugroziti performanse, no isto tako dozvoljava lutanje naših misli čim nam postane „dosadno“ to jest kada je zadatak prelagan za naš um.

Studija objavljena u žurnalu Psychological Science.

Puštanje mozga na pašu“ ne znači ljenčarenje: koliko odmaranje uma utječe na ljudski razvoj i edukaciju?

Neka istraživanja sugeriraju da je davno izgubljena umjetnost introspekcije – od lutanja uma do fokusiranog razmišljanja – može biti iznimno vrijedan dio našeg života.

O tome smo puno puta pisali i u tekstovima koji se bave meditacijom, no vratimo se na trenutak neurološkim istraživanjima koja pokazuju koliko je „unutrašnja refleksija“ važna za naše mentalno zdravlje i umne sposobnosti.

Tim znanstvenika na čelu s Mary Helen Immordino-Yang, Joanna A. Christodoulou, i Vanessa Singh, je objavio znanstvenu studiju u kojoj je otkriveno što se zapravo događa kada se naš mozak „odmara.“

Osim što su ove znanstvenice saznale da mozak najviše može naučiti kada je odmoran, također su saznale da se proces usvajanja znanja najviše događa kada odmaramo mozak.

Ovo istraživanje je objavljeno u žurnalu Perspectives on Psychological Science.

Mi smo već pisali o tome koliko je važno spavanje i odmor nakon učenja, no očigledno je da se ovi procesi ne događaju samo kada spavamo već i kada zaista „pustimo mozak na pašu.“

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.