PONERIZACIJA DRUŠTVA

Sto godina nema cjepiva protiv raka i obične prehlade, ali ima protiv COVID-19 u godinu dana

Autor: Ljubica Šaran

Obična prehlada na godišnjem nivou umanjuje radnu sposobnost milijardi ljudi, s druge strane kancerogena oboljenja su postala prava pošast modernog vremena s eksplozijom oboljelih i umirućih. Ni jedna ni druga boljka nije dobila adekvatno cjepivo iako su potrošene stotine milijardi dolara u zadnjih stotinjak godina kako bi se stvorilo isto. S druge strane, najmoćnije farmaceutske kompanije svijeta su u kratkom roku osmislile različita cjepiva protiv COVID-19, a naša država je već kupila 4,6 milijuna doza cjepiva protiv koronavirusa.

Koliko će cjepiva protiv korone biti efikasna?

Prema objavama američke medicinske stranice Web MD zbog obične prehlade, na području SAD-a, djeca godišnje izgube oko 22 milijuna školskih dana. Po studiji pohranjenoj u Američkoj nacionalnoj knjižnici i objavljenoj u znanstvenom žurnalu PMC, odrasli ljudi dobiju običnu prehladu četiri do šest puta godišnje, što uvjetuje 30% svih izostanaka s posla na području Sjedinjenih Američkih Država. U studiji Harvardske medicinske škole stoji kako cjepiva za običnu prehladu nema iako je kombinacija od 200 virusa koji je uzrokuju jako dobro poznata stručnjacima medicine, mikrobiologije, virologije i epidemiologije i iako je sama obična prehlada s nama od trenutka nastajanja ljudske vrste.

No dobro, zaboravimo na trenutak na jednu tako benignu bolest kao što je obična prehlada i posvetimo se nečemu puno gorem i opasnijem – kancerogenim oboljenjima. Po pisanju europskog znantvenog žurnala PMC, sve je jasnije kako veliki dio raka nastaje zbog virusnog djelovanja, no potpomognut našim mikrobiomom, točnije kada flora u crijevima i u tijelu postane opasna i kada se u nama nagomilaju opasne bakterije, tada brojni virusi postaju uzročnici stvaranja tumora i raka. Po studiji pohranjenoj u Američkoj nacionalnoj knjižnici i objavljenoj u znanstvenom žurnalu PMC, gljivice poput Candide albicans također mogu stvoriti rak, ponajviše kod žena i to opasne forme raka grudi, grlića maternice i jajnika.

Američki institut za zdravlje je objavio kako će pacijenti oboljeli raka na području SAD-a tijekom 2020. godine potrošiti vrtoglavih 158 milijardi dolara, mućnemo li malo s glavom, to znači da se godišnji troškovi nesretnika oboljelih od raka na planeti kreću u bilijunima dolara – unatoč tome, jasno vam je da sveukupnog, djelotvornog i dostupnog cjepiva protiv raka NEMA.

Znanstvenici se pravdaju kako je univerzalno cjepivo protiv raka moguće no da je problem u brojnim mutacijama kancerogenih stanica jedinstvenih za svako ljudsko biće. Po istraživanju znanstvenika Mayo klinike u Arizoni, osobna cjepiva protiv raka su moguća no preskupa, a samo 40% tumora ima dovoljno zajedničkih mutacija da bi se moglo stvoriti generalno cjepivo.

A sad je vrijeme da se pozabavimo sa SARS-CoV-2 mutacijama, točnije našom milom koronom, ili globalno popularnim COVID-19 mutacijama. Prema studijama koje su objavljene do 20. studenoga 2020. SARS-CoV-2 mutacije su sve zaraznije. Vratimo li se samo mjesec dana ranije u prošlost, studija znanstvenika sveučilišta Duke je otkrila kako je pandemijski virus do tada mutirao za 30.000 genetskih markera, te da se mutacije događaju bukvalno pred njihovim očima. U znanstvenom žurnalu Nature tvrde kako mutacije korone još uvijek nisu opasne te da najvjerojatnije neće ugroziti stvaranje cjepiva, no da se stvari prebrzo odvijaju da bi znali konačni rezultat. Unatoč tome BGR je potvrdio kako se koronavirus početkom studenoga 2020. preobrazio na najgori mogući način te da je danska mutacija D614G puno gora od pretka poteklog iz Wuhana, na kojoj se baziraju cjepiva koja ljudi već sada primaju u testnoj fazi diljem svijeta. Znanstveni žurnal Nature Reviews Immunology je objavio studiju u kojoj stoji kako je strategija za stvaranje kvalitetnog i sveobuhvatnoga cjepiva protiv koronavirusa iznimno zahtjevna i kompleksna te da znanstvenici moraju pogoditi kako će se sam virus mijenjati u budućnosti što predstavlja najveći izazov i potencijalnu opasnost po valjano cjepivo jer se do sada pokazalo kako su mutacije istoga “nepredvidljive”.

Pfizerovo cjepivo protiv koronavirusa (RNA Vaccines BNT162B1 & BNT162B2) je testirano na preko 40.000 ljudi no cjepivo je stvoreno prije “danske mutacije” s početka studenoga.

Oxfordsko cjepivo protiv koronavirusa (Viral Vector Vaccine ChAdOx1-S) pod upravom AstraZenece se već masovno ispitivalo 26.10.2020. prije danske mutacije.

Sinopharm, koji stvara cjepivo protiv korone pod upravom kineske vlade i wuhanske istraživačke laboratorije, je u trećoj fazi istraživanja, dakle također je stvoren prije najnovijih mutacija.

Kineski SinoVac je još u kolovozu stvorio svoje cjepivo i aktivno ga ispitivao na ljudima.

Rusko cjepivo Sputnik V je prvo dobilo patent i uporabnu dozvolu, dakle daleko prije danske mutacije.

Po Wikipediji, testovi za ljudsku uporabu cjepiva mogu trajati mjesecima pa i godinama kako bi se kliničkim ispitivanjima utvrdilo da su isti navodno sigurni za ljudsku uporabu.

Sve je to razumljivo i naravno potpuno jasno kao dan, no do tada će korona već postati nešto sasvim drugo.

Vojska eksperata na području medicine i farmacije se stotinu godina borila kako bi nam osigurala cjepivo protiv obične prehlade i raka, nismo dobili ni jedno ni drugo.

Zbog čega bi vjerovali pohlepnim i bezobzirnim likovima iz upravnih odbora najvećih farmaceutskih kompanija današnjice da su u stanju stvoriti sigurno i efektno cjepivo protiv virusa koji je u godinu dana iz ničega prerastao u pandemiju?

Prepuštamo svakom čitatelju da sam dođe do odgovora po vlastitoj mogućnosti i slobodnoj volji.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.