DIVINACIJA - MOŽEMO LI ZNATI BUDUĆNOST?

Imamo li slobodnu volju i čemu ona služi?

Autor: Anamarija Vukojević

Pitanjem slobodne volje su se oduvijek bavili filozofi, tek u novije vrijeme neuroznanstvenici. No, pitanje izbora i posjedovanja slobodne volje je najvažnija stvar u životu pojedinca koji traži izlaz iz ovog “zatvora”. Sada više nego ikada, važno je znati da je slobodna volja jedino što doista u životu imamo, što pripada samo nama i nitko nam ju ne može oduzeti. Ali, mnogi će probati. Zapitajte se zašto.

Prema Wikipediji slobodna volja je filozofski i teološki koncept prema kome svaka osoba ima slobodu da sama odlučuje o svojim postupcima. Drugim riječima, individua slobodno odlučuje i bira svoje postupke i način postupanja. Prema sintagmi “slobodna volja” ima religijske, etičke i naučne implikacije: u religiji je slobodna volja čovjeka određena odlukom Boga da ne koristi svoju moć kako bi utjecao na odluke čovjeka, u etici je ovaj koncept temelj bez koga čovjek ne bi mogao biti odgovoran za svoje postupke, a u nauci, ideja slobodne volje podrazumijeva slobodu mišljenja, i uma, u odnosu na kauzalitet naučnih znakova.

Nedavno je hrvatski Sott.net objavio tekst pod nazivom Neuroznanost nam pomaže u razumijevanju zašto je slobodna volja stvarna. U članku, dr. medicine i profesor neurokirurgije Michael R. Egnor pobija tvrdnje fizičarke Sabine Hossenfelder i biologa Jerry Coyne koji negiraju slobodu volje. U sumraku znanosti i društva, poneka svijetla točka u obliku znanstvenika zaista zasvijetli, da nije tako, teško bi bilo pronaći izlaz iz mraka u koji nas guraju sve više utjecajnih znanstvenika, političara i medijskih ličnosti. U prilog svojoj tvrdnji Egnor navodi tri dokaza kroz neuroznanost, fiziku i filozofiju.

Definicija slobodne volje stvarno ovisi o definiciji volje. Volja je podskup ‘appetite’ (aristotelovski pojam), što znači sklonost djelovanju. Postoje dvije vrste ‘appetite’ – osjetilni ‘appetite‘ i racionalni ‘appetite’. Prvi su ‘appetite’ koji proizlaze iz konkretnih percepcija i mašte. Opažam komad torte i zamišljam kako bi to bio predivan okus, pa ga (ako sam impulzivan) pojedem.

Racionalni ‘appetite’ je sklonost djelovanju na temelju razuma, a ne na percepciji ili mašti. Pretpostavimo, na primjer, da sam na dijeti. Moja odluka o tome hoću li pojesti komad torte zbog izgleda i kako zamišljam da će imati okus bitno se razlikuje od moje odluke o tome hoću li prekršiti dijetu da bih to učinio. Jedna sklonost – moj osjetilni ‘appetite’ – temelji se na konkretnoj percepciji. Druga sklonost – slijediti moju prehranu – temelji se na apstraktnom zaključivanju.

Jedino je apstraktno zaključivanje/racionalni ‘appetite’ volja kao dio slobodne volje. Osjetilni ‘appetite’ nije dio volje – to je strast koja se u potpunosti temelji na materijalnim faktorima – kemiji mog mozga, itd. Osjetilni ‘appetite’ nije slobodan – ovu vrstu ‘appetita’ doista diktiraju moje molekule i neurotransmiteri. Mogu ga uvjetovati i poništiti, ali samo po sebi je potpuno materijalno i podložno prirodnim zakonima.

Moja volja – moj racionalni ‘appetite’ – nematerijalna je snaga mog uma. Na moju volju mogu utjecati moje strasti, ali ona je sama po sebi bez materijalnog determinizma bilo koje vrste. Na primjer, moja odluka hoću li pojesti taj komad kolača rezultat je borbe između mojih materijalnih strasti i moje nematerijalne volje – između mog osjetilnog i mog racionalnog ‘appetita’. Ponekad moja strast pobjedi. Ponekad moj razum – moja volja – pobijedi.

Sad kad imamo zadovoljavajuću definiciju volje, što podrazumijevamo pod slobodnom voljom? Filozof i teolog Toma Akvinski dao je najbolji odgovor: Moja slobodna volja je sklonost utemeljena na apstraktnom zaključivanju koje u potpunosti proizlazi iz mene. Ništa drugo osim mene ne određuje moju volju. Ja određujem svoju volju i moja volja je nematerijalna snaga moje duše. U ovom specifičnom smislu imam slobodnu volju.

Dr. Egnor je također potvrdio činjenicu da imamo slobodnu volju, odnosno slobodu odlučivanja navodeći dvije glavne vrste eksperimenta koji se bave pitanjem slobodne volje. U prvom primjeru navodi eksperiment neuroznanstvenika Benjamina Libeta koji je otkrio da:

imamo predsvjesne impulse koje karakteriziraju skokovi u moždanim valovima koji prethode svjesnim odlukama za otprilike pola sekunde. Ali također je otkrio da su ti predsvjesni impulsi (koji se ne generiraju slobodno) samo iskušenja. Zadržavamo moć prihvaćanja ili odbijanja, a prihvaćanje ili odbijanje ovih iskušenja nije popraćeno moždanim valovima. Libet je ovo stanje nazvao “slobodom da nešto nećeš“: Bombardiraju nas iskušenja koja su izvan naše neposredne kontrole, ali imamo nematerijalnu slobodu prihvatiti ih ili odbiti. Primijetio je podudarnost svojih eksperimentalnih rezultata s tradicionalnim židovskim i kršćanskim razumijevanjem grijeha. U iskušenju smo ne svojom voljom, ali uvijek imamo slobodu udovoljiti iskušenju ili ga odbiti.

Drugi niz eskperimenata potječu iz rada Wildera Penfielda koji je:

otkrio da je u stanju stimulirati praktički bilo koji konkretan mentalni fenomen – kretanje udova, percepciju svjetlosti ili mirisa ili taktilne senzacije, emocije, sjećanja – ali nikada nije bio u stanju potaknuti apstraktnu misao ili slobodnu volju. U svojim memoarima, Mystery of the Mindzaključio je da apstraktna misao i slobodna volja (koju je nazvao ‘umom’ različito od automatskih odgovora poput percepcije, pokreta ili osjećaja) ne potječu iz mozga, već su nematerijalne moći duša. Karijeru je započeo kao strogi materijalist, ali je završio kao uvjereni dualist.

Egnor je na kraju zaključio: ako nema slobodne volje, znači nema ni pravde:

“Slobodna volja je kamen temeljac svih ljudskih prava i temelj naših ustavnih prava. Negiranje slobodne volje doslovno je poricanje ljudske slobode. Bez slobodne volje mi smo stoka, bez pretpostavke nevinosti, bez stvarne nevinosti i bez prava. Pravosudni sustav koji ne poštuje slobodnu volju – pravosudni sustav u kojem su ljudski izbori bolest – sustav je upravljanja stokom koji se primjenjuje na homo sapiens”.

Sada kada svakim danom naša ljudska prava bivaju sve više narušena od neprocjenjive je važnosti shvatiti tu činjenicu, mi imamo slobodnu volju odnosno slobodu odlučivanja. No, da bismo mogli odlučivati potrebne su dva važna faktora, svjesnost i želja odnosno duboka potreba da preuzmemo odgovornost za naše odluke. U razumijevanju ti dviju značajki nam, možda (ako tako odlučimo), može pomoći Laura Knight-Jadczyky koju možda najbolje opisuje Kerry Cassidy iz projekta Camelot koja je intervjuirala Lauru početkom veljače 2010. godine.

[…]

Imali smo privilegiju biti gosti ondje nekoliko dana tijekom snimanja ovog fascinantnog intervjua. Laura je briljantan istraživač prirode svijesti, matrice i psihologije u pozadini patologije. Ujedno, razvila je jedinstveni pristup koji naziva “kritičko kanaliziranje” koji se odnosi na opetovani telepatski kontakt s izvanzemaljskim bićima koji se nazivaju Kasiopejcima i koji su joj se predstavili kao “mi smo vi u budućnosti”.

Koristeći Ouija ploču (poznatu još kao i ploča za prizivanje duhova) i malu skupinu ljudi, Laura je stupila u kontakt i potom u nizu kontroliranih eksperimenata potvrdila razinu materijala koji je primila (može li se vjerovati njenom izvoru) pitanjem pitanja i zatim istraživanjem odgovora i provjerom vjerodostojnosti i namjere izvora prilikom proricanja budućih događaja… Ona i mala skupina ljudi su prikupili ogromnu količinu informacija putem kontakta s tim izvorom tijekom otprilike 16 proteklih godina. I nikad nije prestala preispitivati i istraživati materijal koji prima.

Laurin intelekt je uporan i beskompromisan. Njeno istraživanje nadnaravnog, prošlih života i nepoznatog ju je vodilo mnogim putevima. U tom procesu, postala je hipnoterapeut, egzorcist i kroničar visoke sposobnosti opažanja, onoga što znači biti čovjek.

Kroz svoje opširno, detaljno i briljantno istraživanje Laura je napisala mnoge knjige koje pomažu u razumijevanju esencijalno važnih tema kako za pojedinca tako i za društvo. Gotovo sav njen rad i istraživanja možete naći na internetu, većina tekstova je prevedena na hrvatski.

Knjigu možete naručiti na Amazonu.

Laura Knight-Jadczyky u jednadžbu, zajedno sa svjesnošću i slobodnom voljom/izborom unosi još jedan čimbenik, izbor prema OPD (okrenut prema drugima) i OPS (okrenut sebi). O dvojnim polaritetima univerzuma smo pisali u članku Dokazi o postojanju života poslije smrti, različitih denziteta i inteligentnog života van Zemlje u multidimenzionalnim realitetima:

Negativan polaritet se metafizički naziva OPS:

Okrenuti prema služenju i pomaganju sebi, točnije, negativno „nabijena“ svijest koja se „hrani“ isisavanjem energije iz istog ili nižih denziteta. OPS entitet ima ljubavi samo za sebe, i želi znati više od drugih bez želje za dijeljenjem znanja i saznanja. Ovakvi entiteti određeno vrijeme, točnije, kroz određene denzitete, mogu napredovati no nakon toga staje njihov razvoj zbog limita zadržavanja znanja i saznanja samo za sebe i zbog nemogućnosti dugotrajne suradnje s drugima i borbe unutar hijerarhije. OPS entiteti obožavaju materijalno postojanje i materijalna sredstva bez obzira kakva ona bila. OPS uopće neće mariti za tuđu slobodnu volju i svoju volju će nametati drugim entitetima.

i

Pozitivan polaritet se metafizički naziva OPD:

Okrenuti prema služenju i pomaganju drugima, točnije, pozitivno „nabijena“ svijest koja omogućava drugima učenje i napredovanje prema većim denzitetima. OPD entiteti surađuju i volontiraju. OPD entitet ima ljubavi prema drugima više nego li prema sebi. Zahvaljujući suradnji, OPD ima mogućnosti prebacivanje u nove denzitete i naravno pravilan razvoj znanja to jest svijesti. OPD entiteti nisu fokusirani na materijalno niti imaju želju za djelovanju u hijerarhiji. OPD će, ako je to potrebno, uskratiti informacije OPS entitetu zbog prirode OPS-a, točnije, zbog njegova djelovanja na druge entitete. OPD će poštovati tuđu slobodnu volju osim ako „ta slobodna volja“ neće uništavati slobodnu volju drugih entiteta.

U videu Laura objašnjava razliku između OPD-a i OPS-a (prijevod je na srpskom jeziku):

Dakle, svaki pojedinac ima slobodnu volju, ako je voljan polako može steći svakom svojom svjesnom odlukom i širu percepciju odnosno viđenje. Laura Knight-Jadczyky je o “viđenju” u The Wave, poglavlje 28 – Stripped to the Bone The Shamanic Initiation Of The Knighted Ones: Technicians of Ecstasy napisala:

Viđenje je sposobnost ljudskih bića da prošire svoje percepcijsko polje sve dok ne budu sposobni procijeniti ne samo vanjske pojave, već i suštinu svega kako bi pristupili razini bića koja im omogućuje donošenje izbora koji su sposobni pokrenuti nove uzročne serije.

Sljedeći put kad se nađete pred odlukom (svakodnevno donosite mnoštvo sitnih i velikih odluka) zaustavite se, isključite osjetilni “appetite” i pokušajte donijeti racionalnu odluku u skladu s informacijama koje su vezane uz tu situaciju.

Završiti ćemo članak s važnom natuknicom koja je posebno važna za one pojedince na koje je tijekom života utjecano kroz različite vrste iskrivljenih religija.

Svaki izbor koji podržava slobodnu volju za bilo koje biće, bez obzira koristi li to biće svoju slobodnu volju da odluči uskratiti slobodnu volju bilo sebi bilo drugima, u mjeri u kojoj se slobodna volja odražava na sve uključene, najdublji je izbor za slobodnu volju razine postojanja. No, uočite ključno: podržati slobodnu volju drugih da odaberu i u potpunosti iskuse njihov vlastiti put – to ne znači podržati izbor koji su napravili sudjelujući u svojoj lekciji. Sudjelovati u odabiru orijentacije drugog znači učiniti ga vlastitim. Tada može djelovati kao prigušivač vašeg vlastitog pojačanja.

Laura Knight-Jadczyky, The Wave

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

Neuroznanost nam pomaže u razumijevanju zašto je slobodna volja stvarna

Immanuel Kant

Slobodna volja

The Wave Chapter 27: Stripped to the Bone The Shamanic Initiation Of The Knighted Ones: Technicians of Ecstasy

The Cassiopaean Experiment

The Cassiopaean Experiment

Books by Laura Knight-Jadczyk

Povezivanje točkica

Dokazi o postojanju, života poslije smrti, različitih denziteta i inteligentnog života van Zemlje u multidimenzionalnim realitetima