Autor: Ljubica Šaran

Nedavno je internetom počeo kružiti citat Christine Lagarde u kojoj se navodi kako “stari ljudi žive predugo te da ta činjenica predstavlja opasnost po globalno gospodarstvo”. Naravno citat je automatski cenzuriran i proglašen “lažnom viješću” jer je u pitanju parafraziranje. Iako će i ovaj članak biti cenzuriran jer se dotiče psihopatije vladajućih mi ćemo od riječi do riječi prenijeti poruku “najmoćnije” žene svijeta koja smatra kako je njen posao odlučivanje o sudbinama milijardi ljudi i to na zadovoljstvo ponerizirane vrhuške.

Christine Lagarde je žena koja je 2016. osuđena za masovnu pronevjeru novca francuskih poreznih obveznika kojeg je 2008. godine prebacila na račune jednoga tajkuna dok je bila na položaju ministrice financija Francuske Republike.

Iako je za pronevjeru osuđena na godinu dana zatvora i novčanom kaznom od 15.000 eura, izbjegla je zatvor jer se tada nalazila na položaju voditeljice Svjetskog monetarnog fonda (IMF-a) – banke koja drma svijetom i posuđuje novac uz sumanutu kamatu zemljama od Argentine do Hrvatske, te svo kreditiranje uvjetuje psihopatskim mjerama od smanjenja plaća i mirovina običnim ljudima do smanjena zaposlenih i mjera štednje koje su unesrećile milijardi ljudi diljem svijeta.

Koliki je IMF lešinar najbolje pokazuje zadnja inicijativa u kojoj se predlaže da se kreditna sposobnost ljudi povezuje s njihovom internetskom pretragom. Recimo ako čitate i pratite MW, RT, Sputnik, Sott i slične online tiskovine i blogove vi biste praktički trebali biti kreditno nesposobni, no ako pratite muljatore svih oblika i boja koji nameću laži umjesto činjenica tada biste trebali biti kreditno sposobni.

No vratimo se na vremešnu damu koja smatra kako su umirovljenici teret.

Lagarde je 2016. držala niz govora koji su se doticali gospodarske politike i njene budućnosti pod smjernicama IMF-a. Nas najviše interesira njezin rad objavljen u MIT-u, jednom od najpoznatijih sveučilišta svijeta, pod nazivom: Demographic Change and Economic Well-Being.

Evo prijevoda najvažnijih dijelova:

Svjetska populacija se danas vrti oko brojke od sedam i pol milijardi ljudi, za četrdeset godina mogla bi narasti na 10 milijardi.

Dok u Aziji i Africi populacija brzo raste, dotle se u razvijenim zemljama ona smanjuje i postaje sve starija.

To će imati dalekosežne posljedice na globalno gospodarstvo, financije, socijalnu stabilnost i geopolitiku.

Bez akcije mirovine i zdravstveni sustavi neće biti dugoročno održivi.

Vjerujem da se ovaj problem može riješiti snažnim vodstvom, političkom odlučnošću i odgovarajućim mjerama.

Uobičajeni životni vijek ljudskog bića je skočio sa 47 godina iz 1950. na 71 godinu danas. S tim da je to otprilike 61 godina u Africi i oko 80 u Europi, Japanu u Sjevernoj Americi.

Zaključak je da se životni vijek povećava i u zemlja u razvoju te je njihov život bolji i bogatiji.

Pitate se pa što je tu loše?

Stvar je u tome da postoji tamnija strana demografije.

Na primjer radno sposobna populacija Japana i Njemačke stagnira i propada već neko vrijeme. Čak i u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta opada brojka radno sposobne populacije.

U mnogim zemljama pad brojke stanovništva i starenje populacije ide ruku pod ruku, što znači da imamo dupli udar na produktivnost i javnu kasu.

Kao prvo sasvim je jasno da stariji radnici imaju manjeg utjecaja na tržište rada, stoga svaka zemlja sa smanjujućom i sve starijom populacijom ima manji gospodarski porast.

Manje radnika znači manje prinosa u budžetu, a to znači da bi vlade mogle odustati od kapitalnih projekata u infrastrukturi jer imaju manji broj građana.

Drugo, sve starija populacija ozbiljno opterećuje i smeta financijsko tržište, a neki smatraju da je udar starije populacije toliki da može pokrenuti gospodarsku krizu globalnih razmjera.

To možda nije istina, no moramo uzeti u obzir i takve pretpostavke.

Analize IMF-a sugeriraju da ako neka osoba živi samo tri godine duže od očekivanog datuma, da se mirovinski troškovi mogu povećati za 50%.

To uvelike opterećuje privatni i javni sektor te uništava finacijsku stabilnost.

Treće je udar na zdravstvo. IMF je otkrio kako su troškovi održavanja starije populacije skočili sa 16% nacionalnih BDP-a na 25% samo u ovom vijeku.

Kako se boriti s takvim problemima?

S kreditima! Ako tako nastavimo dugovi će eksplodirati s prosječnih 100% zaduženja do 400% do kraja vijeka.

S većim porezima?

Po našim proračunima (IMF-a) to bi značilo povećanje poreza s 20% na 25%.

Ili bi se trebalo poraditi na beneficijama?

Po našim proračunima (IMF), to bi značilo da moramo drastično smanjiti mirovine i zdravstvenu paricipaciju, u prosjeku za jednu trećinu.

Dakle što bi trebali napraviti?

Pitanje je postoji li brzo rješenje, odgovor je da i ne.

Najvažniji korak je kompletna mirovinska reforma, no također trebamo potpunu promjenu pravila “igre”.

Prva stvar su beneficije starijih. Najprije treba srediti stvar u zdravstvu koje jede golemi dio državnih proračuna.

Treba se posvetiti održavanju zdravlja radno sposobne populacije, promoviranje zdravog načina života, i iskoristiti dobrobiti informacijske industrije u cijeloj populaciji. Na primjer, troškovi u zdravstvu se mogu smanjiti s iskorištavanjem informacija u zdravstvenim kartonima ili primjena zdravstvene identifikacije za sve ljude. Tako bi se rasteretio zdravstveni sustav.

Drugi prioritet je podizanje mirovinske granice kako ljudi duže žive. Tako će se rasteretiti mirovinski sustav, a produljila bi se vremenska razina produktivnosti ljudi.

Mirovinski sustavi također moraju postati fleksibilni kako bi se odgovorilo na demografske promjene.

Na primjer, Japan je automatski smanjio mirovinske beneficije čim je povećan životni vijek prosječnog građana i smanjenje radno sposobne populacije. Ponovno napominjem, što brže djelujemo, što brže donesemo reforme, to ćemo se bolje adaptirati.

Vlade trebaju shvatiti kako je uspjeh moguć samo kroz balansiranje ponude i potražnje, te ako dovoljno uštede na mirovinskim i zdravstvenim izdacima.

Druga promjena koju trebamo napraviti je u poreznoj politici.

Najprije treba oporezovati sve što nije energetski efikasno.

Zatim se trebamo fokusirati na izradu poreza koji će omogućiti gospodarski napredak. Jedna stvar koju možemo napraviti je zaposliti više žena uz nuđenje financijski prihvatljive brige o djeci. S dodatnom radnom snagom osiguravamo barem 5% povećanja BDP-a.

Druga stvar je dopuštanje imigracije čija vrijednost se stalno zapostavlja. Migranti mogu povećati radno sposobnu populaciju država i oporaviti demografsku sliku.

Treća stvar je korištenje pametne tehnologije kako bi se smanjili troškovi rada.

Vlade također moraju napraviti svoj dio, micanjem svih barijera koje onemogućavaju tržišno natjecanje i partnerstvo s najvećim globalnim korporacijama. Onima koji doprinose društvu se trebaju smanjiti porezi, na primjer velikim korporacijama, radno sposobnoj populaciji, s druge strane porezni sustav treba načiniti mirovine održivima.

Zapravo Lagarde je 2018., dodatno pojasnila stav IMF-a o poreznoj politici. Naime, uz obvezatne mjere štednje kako bi se ekonomije navodno i oporavile od ekonomskih kriza, Lagarde insistira kako su umirovljenici uteg današnjih gospodarstava. Kao prvo smatra kako umirovljenici više glasuju od mladih zbog čega političari paze da je mirovinska politika zadovoljavajuća za njihove glasače, te da starija populacija drži golemu količinu nekretnina i ekonomsku sigurnost, uz zaključak kako se zbog umirovljenika i starijih osoba stalno mladi bacaju u zapećak. Rješenje je po njoj porezna reforma u kojoj će se mladi porezno olakšati dok će se stari i umirovljenici porezno opteretiti.

Dozvolite si nekoliko trenutaka kako biste mogli procesuirati sve informacije koje smo vam predstavili, Christine Lagarde nije ni dobronamjerna niti empatična osoba, no njene namjere se savršeno podudaraju s onima Klausa Schwaba ili najvećeg “filantropa” svih vremena Billa Gatesa.

Lagarde je očigledno dobro radila svoj “posao” u IMF-u jer je 2019. preuzela poziciju predsjednice Centralne europske banke te sada ima novi plan, uvođenje digitalnog eura u narednih pet godina.

Neka nam se nebo smiluje s ovakvim vođama, filatnropima, stručnjacima, političarima i humanitarcima.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.