U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH

Kako glazba utječe na ljude i njihova mentalna stanja – podaci studija

Autor: Ljubica Šaran

Glazba je od pamtivijeka bila u središtu ljudske pozornosti, njoj se okrećemo kada nam je potrebna utjeha, kada tražimo poticaj i kada se želimo motivirati. Kako god bilo bez glazbe ne možemo, a njezin učinak na ljudski mozak, emocije i mentalna stanja je toliki da smo morali napraviti članak kako bi razotkrili nevjerojatne skrivene mehanizme.

Glazba nas dotiče, ali kako?

Slušate li kakvu melankoličnu pjesmu, postat ćete tužni, ako se udubite u veselu skladbu brzoga ritma osjećat ćete se bolje i sretnije. Naš mozak percipira zvučne podražaje na takav način da se čini kako matematičke sekvence u skladbama podjeljenje po taktu, tonalitetu i dursko molskim ljestvicama duboko utječu na naše umove, točnije mogli bismo reći kako se naš mozak “drogira” glazbom u pravom smislu te riječi.

Znanstvenici odavno znaju kako glazba direktno utječe na ljudska mentalna stanja, a mozak potaknut glazbom može aktivirati simpatički ili parasimpatički odaziv u zavisnosti od vrste glazbe. Znanstvenici sa sveučilišta Groningen su još 2012. godine otkrili da glazba dramatično utječe na ljudsku percepciju i većinu logičnih i emocionalnih centara u mozgu.

Ovakva glazba pokreće brojne moždane centre, znate li zašto?

S druge strane znanstvenici sveučilišta Northwestern su otkrili kako glazba može ući u našu podsvijest mijenjajući moždane valove u toj domeni. Drugim riječima, glazba nas mijenja i prodire u najdublje zakutke našega mozga. Glazbeni zvučni valovi se automatski prevode u golemom ljudskom moždanom centru za obradu zvuka, a za sada je poznato kako jedino ljudi i ptice pjevice imaju takvu vrstu “dekodera” u mozgu.

Zapravo u studiji iz 2021. znanstvenici su otkrili kako ljudi i ptice pjevice prolaze kroz ista emocionalna iskustva dok slušaju glazbu. Ptice će slušajući romantičnu glazbu imati iste odazive u amigdali kao i ljudi, dok pjesme koje dočaravaju brzinu i novu ljubav okidaju mezolimbičnu nagradu kod pjevica kao i kod ljudi.

Odabrali smo skladbe koje utječu na najbolji mogući način na naš mozak.

Iako je to teško povjerovati, čini se da je glazba jedinstveni univerzalan jezik koji nadilazi pojedine vrste.

Znanstvenici su također otkrili kako shuffle play liste okidaju dopaminsku rekaciju u mozgu kad god na red dođe pjesma koju posebno volimo te je učinak na mozak isti kao i kod dobitaka na kartama ili lotu.

Sa sve užasnijim i opsežnijim korona mjerama diljem svijeta, ljudi su se masovno počeli okretati glazbi kako bi olakšali svoju tugu, anksioznost i strah. Znanstvenici sveučilišta Brown smatraju kako je to sasvim prirodno jer se čini kako je povijesno gledano glazba nastala onda kada su se ljudi nosili s traumama. Oni su snimali rad moždanih centara ljudi oboljelih od teških bolesti te su zaključili kako glazba automatski poboljšava njihovo emocionalno i mentalno stanje, te da se nakon slušanja posebno dirljivih skladbi pojavljuje glazbena halucionoza točnije stanje da glazbu čujemo čak i kad je više ne slušamo.

Znate li kako ova skladba utječe na vaš mozak?

Znanstvenici sveučilišta Berklee su još 2018. godine detaljno objasnili mehanički pa elektro kemijski način na koji glazba utječe na ljudski mozak. Naime zvučni valovi kroz uho dospijevaju do slušnog centra u mozgu, nakon toga reakcije se granaju uz domino efekt zahvaljujući elektro podražajima u aksonima moždanih stanica. Različite vrste glazbe okidaju različita područja mozga, a kod nekih skladbi s kompleksnim porukama se okida više centara. Na primjer, melodične skladbe će okinuti emocionalne centre i neokorteks dok će disonantne najviše utjecati na motorne centre i niže dijelove korteksa. Također je otkriveno kako glazba najviše utječe na mozak tijekom učenja sviranja glazbenih instrumenata ili pak pjevanja, jer se tada stvaraju nove moždane poveznice (točnije mozak postaje pametniji), dok se kod pjevanja u klapama ili zbor te grupnoga sviranja valovi u mozgovima sudionika sinkroniziraju do krajnjih granica.

Glazba mijenja moždanu strukturu i funkcije, te ima trenutačno i ponavljajuće djelovanje, na primjer vježbanje pjevanja ili sviranja povećava konektivnost određenih dijelova mozga i taj razvoj u našem mozgu se događa sve dok sviramo ili pjevamo. Zbog toga je slušanje glazbe, sviranje ili pjevanje iznimno važno za osobe koje pate od raznoraznih oboljenja poput Alzheimera ili Parkinsa. Odavno je poznato da glazba ima moć liječenja i izliječenja, no na žalost u našem ubrzanom modernom životu, na ovu činjenicu se malo ili nimalo obraća pažnja.

Još jedna skladba za poticaj vašeg mozga.

Znanstvenici su otkrili kako svaki instrument ili određena vrsta zvučne frekevencije okida određeni dio mozga te isti stimulacijom omogućava stvaranje novih neuronskih konekcija, a aksoni na neuronima postaju dulji te se više granaju. Za sada nije poznata ni jedna druga vrsta ljudske aktivnosti, osim vježbanja matematike u kojoj se ljudski mozak oporavlja točnije razvija s tolikom velikom brzinom kao kod slušanja glazbe, pjevanja ili sviranja.

Pjesme koje svi dobro znaju i koje imaju pozitivnu konotaciju, na primjer “Sretan rođendan” automatski pokreću mehanizme koji stimuliraju moždane centre na najbolji mogući način, omogućavajući zarašćivanje oštećenih moždanih stanica. Zbog načina na koji su neke pjesne enkodirane u našemu mozgu one imaju duboko i višeznačno značenje i učinak kako na različite centre, tako na pojedinačne neurone, te na trenutačnu i dugoročnu memoriju. Recimo, pacijenti s teškim oblicima demencije koji se uglavnom drže na težim sedativima automatski pokazuju znakove sreće uz gotovo normalnu moždanu aktivnost tijekom pjevanja spomenute pjesme.

Glazba je za mozak toliko kompleksna da mozak tijekom njenog slušanja nalikuje na “božićno drvce”, a to je dobra stvar, jer aktivni mozak koji radi na svim poljima je mozak kakvog bismo svi poželjeli.

Tajna utjecaja glazbe na naš mozak još uvijek nije otkrivena u potpunosti, no s obzirom kako i koliko utječe na nas, preporučili bismo svima slušanje najboljih svjetskih skladbi punih melodike i harmonije i to u FLAC ili VAW formatu jer mp3 i drugi “kastrirani” glazbeni formati ne omogućavaju uživanje u istoj jer se kompresijom gubi njena kvaliteta. Kako biste skinuli omiljenu glazbu u formatima u kojima se kvaliteta ne umanjuje, koristite torente. Danas je svaki novčić važan, a besplatna glazba visoke kvalitete je dodatni plus.

Želite li slušati glazbu na audiofilskoj razini morat ćete potrošiti oko 160 kuna, da, dobro ste pročitali.

Naravno za slušanje glazbe morate imati dobre zvučnike ili slušalice, mi smo mjesecima tragali za dobrim slušalicama u audiofilskoj domeni (koje mogu precizno prenijeti zvučne signale u rasponu frekvencije od 10Hz do 30KHz) i na koncu smo se odlučili za Superlux HD-681 koje koštaju oko 160 kuna i koje se ne mogu mjeriti s nekim slušalicama od 1200 kuna.

Iskreno se nadamo da će vas ovaj članak ponukati na slušanje glazbe, pjevanje ili učenje sviranja kojega instrumenta. Ako se odlučite na takav poduhvat, želimo vam sve najbolje i puno ugodnih glazbenih trenutaka.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.

Izvori:

Music and the Brain

Setting the Stage: Neurobiological Effects of Music on the Brain

How music can change the way you feel and act

Music on the Mind

The Positive Influence of Music on the Human Brain

The Neuroscience of Music, Mindset, and Motivation

Birdsong study pecks theory that music is uniquely human

A preliminary study on the effects of music on human brainwaves