Oznaka: povijest

Zaboravljene povijesne fotografije – 41. dio

Ovaj put vratit ćemo vas u prošlost kako bi ukazali na probleme u društvu koje nikako ne možemo srediti: politička ubojstva lidera koji su tražili pravdu i mir, korištenje djece za robovski rad kako bi se stvarala roba poznatih brendova, korištenje djece za zoološke primjerke u kavezu ili seksualno roblje, no i neke stvari za koje bi voljeli da su ostale iste, poput lako dostupnih kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda, laganijeg tempa života i veće povezanosti obitelji i zajednice.

Kako su nas strašili – jesmo li išta naučili od pada “blizanaca” do korone?

Tko god je propitkivao oficijelnu naraciju globalnih moćnika o događajima koji su se odvijali u zadnjih dvadeset godina se po pravilu, i sve žešće, proglašavao “teoretičarom zavjere”. Dozvoljeno je isključivo dosadno i suhoparno “ponavljanje” informacija zapadnjačkih mainstream medija te rasprava unutar odobrenih parametara u skladu sa stanovištima vladajućih. Bilo kakvo odstupanje od propagande zvaničnih izvješća je postalo prijetnja, te su na scenu stupili plaćeni cenzori koji se iz petnih žila trude dokazati svoju neovisnost iako su na vlastitoj stranici objavili financijere iz dijelova vlasti i tajnih službi “velikog brata”. Takva “spiritualna sirotinja” pokušava iskriviti neposrednu prošlost kako bi ovce ostale prestrašene vidljivim i nevidljivim neprijateljima. Kako bismo ukazali do kud su nas dotjerali od 2001. donosimo kronološki pregled “strašila” običnog puka.

Težina lanaca – nekada i sada

Rijetko kada imamo priliku vidjeti dobre dokumentarce koji pokazuju svu nesreću na prostoru bivše države, a da pri tom ostanu neokaljani virusima religiozne i nacionalne mržnje. Još manje imamo priliku vidjeti ozbiljne uratke koji se bave malim, običnim čovjekom na brdovitom zapadnom Balkanu koji stenje i šuti zadnjih trideset godina dok mu se novčanik harači, srce para, a mozak ispire – serija dokumentarnih filmova pod nazivom “Težina lanaca” se bavi upravo takvim ljudima na našim prostorima.

Zaboravljene povijesne fotografije – 38. dio

Frank Rocky Fiegel, vjerojatno vam ovo ime ne znači puno, no upravo je to čovjek prema čijem liku je napravljen Popaj. Znači li vam išta ime Mustafa Kemal Atatürk? Za one koji su propustili ovu lekciju iz povijesti reći ćemo da je on bio revolucionarni državnik i osnivač Republike Turske. Njegovo vodstvo donijelo je Turskoj napredne reforme koje su Tursku modernizirale u sekularnu i industrijsku naciju. Zbog svojih vojnih i političkih postignuća, Atatürk se prema studijama smatra jednim od najvećih vođa 20. stoljeća. Uz Popaja i Atatürka uživajte u zaustavljenim trenutcima iz prošlosti koji nas podsjećaju na prolaznost života i vrijednost istog.

Zaboravljene povijesne fotografije – 37. dio

Za 50 godina naše vrijeme će za nekoga u budućnosti biti samo prošlost. Gledati će fotografije našeg vremena i pitati se kako je moguće da se toliko toga promijenilo u tako kratkom vremenu. Da nemamo fotografije koje oživljavaju prošlost i rijetke istinite povijesne činjenice mogli bi se osloniti samo na svoju i tuđu slabu memoriju. Zato uživajmo u novim povijesnim fotografijama koje nas tako živopisno vraća u prošlost.

Zaboravljene povijesne fotografije – 34. dio

Činjenica je da povijest pišu pobjednici i bogatuni, za raju i gubitnike nema puno mjesta u “majci učenja”. S obzirom da je Slavene “balkanski sindrom” pretvorio u “Indijance Europe” – povijest i te kako na marginu stavlja najmnogoljudniju etničku grupaciju Europe. Slaveni nisu “izabrani božji narod”, čak što više na našoj kolektivnoj grbači su nastala i nestala brojna carstva. Kako god bilo, možda će ovo izdanje povijesnih fotografija ponukati čitatelje na promišljanje o zajedničkoj burnoj i krvavoj povijesti, s nadom da se najgori aspekti iste nikada neće ponoviti.

Balkanski sindrom je Slavene pretvorio u Indijance Europe

Slaveni su najmnogoljudnija etnička skupina Europe, ta činjenica je smetala i još uvijek smeta vladarima iz sjene koji su tijekom milenija naučili kako primjenom psihopatske tehnike “zavadi pa vladaj” baciti Slavene na samu političku marginu kontinenta, stvarajući pri tom generacije koje mrze svoju etničku braću više od samoga vraga, dok slave svoje neokolonijalne tamničare iz rascjepkanih prezaduženih državica.