Polako i gotovo iznebuha, nezamislive stvari su postale poželjne, pa prijeko potrebne, pa normalne, a na koncu im se plješće, slavi ih se pretvara u “svetinje” kojima se moramo klanjati. Ako se novoj normali ne klanjamo, opasni smo, nepoželjni, zatucani, iritantni, sujevjerni i ekstremisti.
Rijetko kada pišemo o sportu i sportašima jer se “moderni rat bez krvi” pretvorio u cirkus koji se okreće, kao i većina drugih stvari, isključivo oko novca. Pa ipak u svijetu sporta ima i ljudi koji se ne libe govoriti onako kako je, čak i ako im to onemogućava “borbe” u današnjim arenama. Jedan od takvih sportaša je Aaron Rodgers.
Priroda je kao svijet za sebe. Uređena, međuovisna i tečna. Živimo unutar prirode, ali naša civilizacija je kao agresor koji strši. Znamo vrlo malo o prirodi iako nam je dostupna svaki dan. Upoznajmo na trenutak taj nevjerojatan svijet oko nas.
Glazba je od pamtivijeka bila u središtu ljudske pozornosti, njoj se okrećemo kada nam je potrebna utjeha, kada tražimo poticaj i kada se želimo motivirati. Kako god bilo bez glazbe ne možemo, a njezin učinak na ljudski mozak, emocije i mentalna stanja je toliki da smo morali napraviti članak kako bi razotkrili nevjerojatne skrivene mehanizme.
Za razliku od razvijene Europe i Sjeverne Amerike koje mogu održavati kolektivnu higijenu stanovništva na relativno visokoj razini, Afrika se oduvijek smatrala “crnom rupom” javnoga zdravstva i rasadnikom svakakvih zaraza. Unatoč katastrofičnoj epidemiološkoj situaciji Afričkog kontinenta, znanstvenici su se našli u čudu jer nisu mogli objasniti ondašnju nisku razinu mortaliteta od COVID-19, na koncu im nije preostalo ništa drugo već priznati kako je u pitanju paradoks.
Tijekom 2018. godine britanske škole su počele ugrađivati digitalne satove u učionice jer veliki dio đaka nije znao očitavati vrijeme s analognih satova iako se djecu o istome uči u prvome radu osnovne škole. Digitalizacija je učinila svoje, djeca od malih nogu koriste mobilne telefone i tablete, a analogne satove niti ne koristi smatrajući kako ih je “pregazilo vrijeme”.
Dr. Linus Pauling se smatra jednim od najvažnijih svjetskih znanstvenika, za objavu preko 1.200 znanstvenih radova i doprinos svjetskoj znanosti i miru u svijetu dobio je dvije Nobelove nagrade. Krajem života posvetio se istraživanjima vitamina C te je zaključio kako se visokim dozama ovoga vitamina mogu liječiti mnoge bolesti. Njegova istraživanja je nastavio dr. Irving Stone, a Institut Linus Puling sveučilišta Oregon dan danas objavljuje najvažnije svjetske studije o učincima vitamina C na različite bolesti. Ovaj članak je posvećen potvrđenim znanstvenim istraživanjima koja su prošla provjeru znanstvene zajednice objavljenima u respektabilnim znanstvenim žurnalima o tretmanima protiv bolesti kao što su rak, upale pluća, koronavirus itd.
Autor: Anamarija Vukojević Nova istraživanja u genetici i neuroznanosti otkrivaju da bi u budućnosti skeniranjem mozga mogli predvidjeti budućeg kriminalca ili psihopatu? Nova pod-disciplina biokriminologije i kriminologije – neurokriminologija koristi sken mozga […]
Autor: Ljubica Šaran Kalifornijski profesor je tijekom predavanja o “evoluciji ljudskih oboljenja” studentima medicine prikazao prezentaciju u kojoj je nerođene bebe nazvao “legitimnim parazitima usporedivim s rakom” koji brzo rastu i “napadaju […]
Autor: Anamarija Vukojević Većina ljudi je prošla kroz neku vrstu traume. Njeni izvori i posljedice su često skriveni od naše svijesti. To su, na primjer: prirodne katastrofe, izloženost nasilju, nesrećama, padovima, teške […]
Matrix World 